Predsjednik Glavnoga vijeća HNS-a Božo Ljubić u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne rekao je kako se i dalje mogu uočiti veze bošnjačkih političkih aktera s Iranom, što pokazuje da takvi odnosi nisu u potpunosti napušteni ni nakon zatvaranja kampa na Pogorelici. Kazao je kako veze s Iranom održavaju Bisera Turković, Zukan Helez, Ramo Isak… „Dakle, ne samo SDA nego i druge bošnjačke stranke. Te veze postoje i one su jake.“
Teroristi i iranski instruktori
Podsjetio je na ulogu Irana u ratu u BiH. „Poznato je da su iranski instruktori i borci sudjelovali u obučavanju, naoružavanju i ratovanju na strani bošnjačke Armije BiH. Sjetimo se da su SAD 1996. godine izvršili desant na kamp Pogorelica. Tamo je prema američkim izvorima bilo oko 200 iranskih instruktora koji su obučavali teroriste uz znanje Alije Izetbegovića“, rekao je Ljubić.
Poručio je kako se, dok god „imamo takve političke čimbenike u BiH, moramo znati nositi s tim koliko god možemo“, dodavši da situacija u zaljevu pokazuje da postoje i akteri koji se na znatno pragmatičniji način suočavaju s takvom vrstom politike. „Veze s Iranom najveću štetu nanose bošnjačkom narodu u BiH, a u manjoj mjeri samoj Bosni i Hercegovini jer se već zna u svijetu tko je tko ovdje.“ Objasnio je i vezu Irana s namjerama da se u Mostaru izgradi centar „Mevlana“ na kazališnom trgu.
Islamska deklaracija i bošnjačka politika
Ljubić je rekao kako se temeljna teza Islamske deklaracije Alije Izetbegovića – da se islamski poredak može ostvariti u državama u kojima muslimani čine većinu – i danas prepoznaje u dijelu bošnjačke politike kroz isticanje većinskog statusa Bošnjaka u BiH. „U mainstream politici Bošnjaka, osobito u najvećoj stranci koju vodi sin Alije Izetbegovića, to se najočitije vidi kroz pokušaje relativiziranja, pa i negiranja načela konstitutivnosti naroda u BiH. Hrvatima se nastoji oduzeti i ono malo vlasti koje im je ostalo nakon Daytona, što pokazuje da te ideje i tendencije nisu iza nas“, rekao je Ljubić.
Dehumaniziranje i napad na svećenika
Komentirao je napad na katoličkog svećenika don Marina Marića koji je tijekom obilježavanja 32. obljetnice raspuštanja konc-logora za Hrvate u Jablanici, uspostavljenog od strane bošnjačkih vlasti tijekom rata, verbalno napadnut i nazvan ustašom. Kazao je kako je takav napad izravna posljedica govora mržnje koji se mogao čuti od pojedinih vodećih bošnjačkih političara u medijima, te procesa sustavne dehumanizacije Hrvata u javnom diskursu, navodeći primjere izjava poput „ustaška kopilad“, „ustaški geni“, „malo ih je pobijeno na Bleiburgu“, „okrećem mitraljez prema Mostaru“, „dva željeznička vagona za Hrvate“, „prebrojte se“, „Hrvati su neugodni podstanari iza kojih valja počistiti“, „zmijurina kamenjarka“. Ljubić smatra da napad na svećenika ne podržava većina.
Revizija državljanstva za huškače
Kazao je kako Republika Hrvatska u jednoj fazi masovno davala državljanstva ljudima iz Bosne i Hercegovine te da sada ima potpuno pravo i obvezu pokrenuti reviziju i oduzeti državljanstvo onima koji rade protiv hrvatskih državnih i nacionalnih interesa, odnosno Hrvata u BiH. „To su svi oni koji dehumaniziraju Hrvate, šire mržnju pozivajući na ukidanje konstitutivnosti ili nacionalnih prefiksa strateških institucija Hrvata u BiH.“ Naveo je kako među njima vjerojatno ima i ‘spavača’ opasnih po sigurnost. „Strateški hrvatski nacionalni interes je u ovom trenutku očuvanje političkog subjektiviteta, ustavnog položaja i ostanka Hrvata u BiH.“.
Apel za zajedničkog kandidata
Ljubić je apelirao da se, u slučaju da ne dođe do izmjena izbornog zakona, hrvatske političke stranke i koalicije na izborima dogovore oko jednog kandidata. „Tu je odgovornost predsjednika najjače stranke, koji je ujedno i predsjednik HNS-a, da pristupi petorci kako bi našao pošten dogovor oko jednog kandidata“, kazao je i otkrio kako se o tom pitanju već razgovaralo te da će se razgovori nastaviti.
O ratu na Bliskom istoku, američkoj politici prema Bosni i Hercegovini, odlasku vodstva HNS-a u Washington te što je u knjizi „Razotkrivanje nametnutih narativa“ o ‘samoprogonu’ Hrvata poručio njezin autor prerano preminuli Željko Raguž više u videu emisije Kompas.
