Uvoz radne snage u Bosni i Hercegovini postaje već praksa. Broj radnika koji iz Bangladeša, Turske i Nepala dolaze raditi u našu zemlju povećan je za 30 posto, što je, zapravo, posljedica odlaska domaće radne snage na tržište zapadne Europe
Od 2013. godine do danas iz Bosne i Hercegovine je otišlo oko 660 tisuća ljudi. Nepravda, korupcija, nemogućnost zaposlenja – samo su neki od razloga, kaže Ervin Mešanović koji posreduje upravo pri zapošljavanju medicinskog kadra u Austriji. Nije mu jednostavno kada se svakodnevno, osobito oni mladi, raspituju kako napustiti zemlju.

Eevin Mešanović, vlasnik agencije za posredovanje pri zapošljavanju

“Svake godine minimum tisuću učenika izlazi i da budemo realni – zaposli se od njih stotinu do dvije, a što je s ostalima?”.

Koliko se odlazak kvalificirane radne snage održava na nas, najbolje znaju svi oni koji su u zadnje vrijeme pokušali angažirati molera, keramičara, električara ili vodoinstalatera.

Građevinski radnici, ugostitelji, kuhari. Pojedine djelatnosti se za posljedicu sve više oslanjaju na stranu radnu snagu. To pokazuju i podaci prema kojima je samo od siječnja do studenog odobreno više od 3.000 radnih dozvola stranim državljanima.

Nedžad Veladić, ravnatelj Službe za zapošljavanje USŽ

“Svi poslodavci koji traže radnike iz strane zemlje i nađu ga, obrate se nama. Postoji obrazac, zahtjev koji podnesu. Na tom obrascu je navedena i dokumentacija koju treba dostaviti uz obrazac. Mi i naše kolege, stručni suradnici, to sve pregledaju. Ako je sve uredu, spakuje se i šalje se Federalnom zavodu za zapošljavanje”.

Dominik Raškaj, PR menadžer portala za zapošljavanje

“Poduzetnici se trude zadržati radnike. Nemaju mnogo prostora da daju veće plaće, jer nije bilo ni podrške od strane države po pitanju subvencije. Stoga su bili primorani da uvoze radnu snagu iz Bangladeša, Indije, Filipina… “.

Bude li nastavljen sadašnji trend iseljavanja i uvoza radne snage, postavlja se pitanje tko će u budućnosti na ovim prostorima živjeti. Hoće li na plitičkoj sceni biti prisutne stranke nekih drugih nacionalnih predznaka… 

Uvoz radne snage u Bosni i Hercegovini postaje već praksa. Broj radnika koji iz Bangladeša, Turske i Nepala dolaze raditi u našu zemlju povećan je za 30 posto, što je, zapravo, posljedica odlaska domaće radne snage na tržište zapadne Europe
Od 2013. godine do danas iz Bosne i Hercegovine je otišlo oko 660 tisuća ljudi. Nepravda, korupcija, nemogućnost zaposlenja – samo su neki od razloga, kaže Ervin Mešanović koji posreduje upravo pri zapošljavanju medicinskog kadra u Austriji. Nije mu jednostavno kada se svakodnevno, osobito oni mladi, raspituju kako napustiti zemlju.

Eevin Mešanović, vlasnik agencije za posredovanje pri zapošljavanju

“Svake godine minimum tisuću učenika izlazi i da budemo realni – zaposli se od njih stotinu do dvije, a što je s ostalima?”.

Koliko se odlazak kvalificirane radne snage održava na nas, najbolje znaju svi oni koji su u zadnje vrijeme pokušali angažirati molera, keramičara, električara ili vodoinstalatera.

Građevinski radnici, ugostitelji, kuhari. Pojedine djelatnosti se za posljedicu sve više oslanjaju na stranu radnu snagu. To pokazuju i podaci prema kojima je samo od siječnja do studenog odobreno više od 3.000 radnih dozvola stranim državljanima.

Nedžad Veladić, ravnatelj Službe za zapošljavanje USŽ

“Svi poslodavci koji traže radnike iz strane zemlje i nađu ga, obrate se nama. Postoji obrazac, zahtjev koji podnesu. Na tom obrascu je navedena i dokumentacija koju treba dostaviti uz obrazac. Mi i naše kolege, stručni suradnici, to sve pregledaju. Ako je sve uredu, spakuje se i šalje se Federalnom zavodu za zapošljavanje”.

Dominik Raškaj, PR menadžer portala za zapošljavanje

“Poduzetnici se trude zadržati radnike. Nemaju mnogo prostora da daju veće plaće, jer nije bilo ni podrške od strane države po pitanju subvencije. Stoga su bili primorani da uvoze radnu snagu iz Bangladeša, Indije, Filipina… “.

Bude li nastavljen sadašnji trend iseljavanja i uvoza radne snage, postavlja se pitanje tko će u budućnosti na ovim prostorima živjeti. Hoće li na plitičkoj sceni biti prisutne stranke nekih drugih nacionalnih predznaka…