Izdvajanja za bolovanja duža od 42 dana u Federaciji Bosne i Hercegovine bilježe kontinuiran rast, a najnoviji podaci pokazuju značajan financijski pritisak na zdravstveni sistem. Prema informacijama Federalnog ministarstvo zdravstva, troškovi po ovoj osnovi u 2024. godini iznosili su 60,9 milijuna KM, što je povećanje od oko 7,1 milijun KM u odnosu na godinu ranije.
Razlog rasta troškova leži u povećanju broja dana bolovanja dužih od 42 dana. Tijekom 2024. godine zabilježeno je ukupno 1.963.383 dana bolovanja iznad ovog praga, od čega se najveći dio odnosi na bolovanja zbog bolesti. Podaci Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH pokazuju da je više od 1,2 milijuna dana bolovanja evidentirano upravo po osnovu bolesti, dok ostatak otpada na druge razloge, uključujući njegu članova obitelji, prenosi CrnaHronika.
Istovremeno, poslodavci sve češće upozoravaju na moguće zloupotrebe ovog prava, ističući da se bolovanje u pojedinim slučajevima koristi bez opravdanih zdravstvenih razloga. O ovoj temi već se raspravljalo na sjednicama Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, gdje su izneseni prijedlozi za izmjene zakonskih rješenja.
Predsjednik Vijeća Safudin Čengić najavio je da bi novi zakon uskoro mogao biti upućen Vladi FBiH. Jedan od ključnih prijedloga je smanjenje broja dana bolovanja koje financira poslodavac sa sadašnjih 42 na 15 dana, uz istovremeno pooštravanje kontrole i sankcioniranje eventualnih zloupotreba.
S druge strane, iz Saveza samostalnih sindikata BiH poručuju da se ne slažu s ovim prijedlogom, naglašavajući da prava radnika ne smiju biti ugrožena, posebno u slučajevima stvarne bolesti.
Podaci dodatno pokazuju i značajnu razliku u odnosu na europski prosjek. Dok radnik u Bosni i Hercegovini prosječno provede oko 40 dana na bolovanju, u zemljama Europske unije taj broj iznosi oko sedam dana.
Nova sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH na kojoj će se razmatrati konačna rješenja očekuje se uskoro, a ishod bi mogao donijeti značajne promjene u ovoj oblasti.
