Adventsku duhovnu obnovu za bogoslove u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu (VBS) u Sarajevu, 15. i 16. prosinca 2023. godine predvodio je biskup Mostarsko-duvanjske biskupije i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije mons. Petar Palić, objavljeno je na mrežnoj stranici VBS-a.
Biskupa Palića pozdravio je na početku duhovnik VBS-a vlč. Marko Hrskanović zaželjevši mu dobrodošlicu u sarajevsku bogosloviju. U svojim duhovnim nagovorima bogoslovima biskup Palić približio je dva biblijska lika važna u vremenu došašća, a to su prorok Izaija i Ivan Krstitelj. „Izaija, kojeg je isusovac Collins nazvao petim Evanđeljem zbog sličnosti tema s kanonskim Evanđeljima, jest prorok utjehe. On je prvi prorok koji je artikulirao da Bog spašava sve ljude jer će svima prirediti gozbu od pretiline (Usp. Iz 25, 6). On je također prorok nade i novih početaka što treba karakterizirati svakog kandidata za svećeništvo jer bez toga dvoga zapada se u defetizam“, pojasnio je, između ostaloga, biskup Petar.
U nagovoru drugoga dana duhovne obnove biskup Palić govorio je o značaju Ivana Krstitelja. „On je glas Gospodinov u pustinji i pripravlja put Riječi. Njega karakterizira poniznost, šutnja i hrabrost što ga čini pravim svjedokom i zato ga Isus Krist naziva najvećim od svih rođenih od žene, ali u Kraljevstvu Božjem je najmanji jer je on samo preteča (usp. Mt 11, 11-13)“, istaknuo je biskup Palić napominjući da je Ivan Krstitelj „čovjek kontrasta jer živi pustinjsku samoću i tišinu, ali govori mnoštvu i to isto mnoštvo ga slijedi i uvažava“. Po tom primjeru biskup Palić bogoslovima je napomenuo da je u Kristovoj prisutnosti potrebna tišina kako bi se narodu prikladno mogla navijestiti Radosna vijest spasenja tj. da na taj način onda „Bog može govoriti preko nas jer su svećenici samo oruđe u Kristovim rukama“. Na kraju nagovora spomenuo je kako su proroci, posebno Izaija i Ivan Krstitelj, bili „znak osporavan“ te je bogoslovima posvijestio da će to i oni biti ukoliko budu „pravi nasljedovatelji Kristovi jer svijet i danas – kao i izabrani narod u Starom zavjetu – ne prihvaća i ne poznaje proroke“.
Poslije nagovora bogoslovi su, zajedno s biskupom Palićem, duhovnikom Markom te biskupovim tajnikom vlč. Antonijem Zirdumom, izmolili krunicu te su sudjelovali na svetoj misi u bogoslovskoj kapelici. U prigodnoj homiliji biskup Palić je, osvrćući se na pročitani odlomak iz evanđelja (usp. Sir 48, 1-4. 9-11), govorio je o proroku Iliji koji je pridonio u očišćenju vjere Izraela jer je navijestio Boga koji se objavljuje u „šapatu laganog lahora“. Pozivajući se na naviješteni ulomak iz Evanđelja po Mateju (usp. Mt 17, 10-13) govorio je o povezanosti Ivana Krstitelja i proroka Ilije. „Između njih postoje velike sličnosti u nastupu, službi, nevoljama (progonstvo), ali razlikuju se u odlasku na nebo. Ilija biva uznesen na nebo kao pobjednik dok Ivan Krstitelj biva ubijen kao zločinac. Time nalikuje na onoga kojega je najavljivao, koji će trpjeti od istih“, primijetio je . Na kraju svoje homilije biskup Palić govorio je o otajstvu euharistije. Tako je spomenuo duhovnog pisca Carla Caretta koji u knjizi Pisma iz pustinje govori zašto nam se Krist ostavio pod prilikama kruha. Prvi razlog je zato što kruh predstavlja našu svagdanju hranu te tako onda bez kruha nema ni života. Drugi razlog je taj što Krist svojim prisustvom ne želi umanjiti našu slobodu. Jednako kao što se bogoslov ne ponaša isto kad je rektor ili biskup prisutan ili ga nema, tako i naše ponašanje ne bi bilo isto da Krist nije prisutan na taj najneupečatljiviji način u kruhu, nadodao je biskup Palić.
Po završetku misnog slavlja zahvalu za dolazak i predvođenje duhovne obnove biskupu Petru u ime svih bogoslova i odgojitelja uputio je duhovnik vlč. Hrskanović. Susret se završio zajedničkim ručkom u bogoslovskoj blagovaonici.
