Bosna i Hercegovina svrstala se među europske zemlje s najdinamičnijim oporavkom zračnog prometa, navodi se u izvještaju ACI Europe – Međunarodnog vijeća aerodroma Europe.
U prvom polugodištu 2025. zabilježen je rast broja putnika od 31,1 posto u odnosu na isti period 2024. Prema tvrdnjama stručnjaka, ove pozitivne rezultate bi paralelno trebalo pratiti osnivanje nacionalne aviokompanije. Takav strateški korak ključan bi bio za stabilizaciju povezanosti, smanjenje ovisnosti o stranim prijevoznicima i dalji razvoj tržišta.
Prema odjeljku koji se odnosi na BiH, ACI Europe u izvještaju ističe da je domaće tržište poraslo 31,1 posto u 2025., u odnosu na 4,5 posto u europskoj mreži i 5,6 posto za zemlje izvan EU. U poređenju sa susjedima (Hrvatska +7,5 posto, Srbija +5,1 posto, Crna Gora +6,9 posto), BiH je ostvarila rast iznad europskog prosjeka.
Posebno se izdvaja Aerodrom Sarajevo koji je, prema istim navodima, odgovoran za veliki dio rasta i danas je 107,1 posto u odnosu na 2019. godinu. ACI naglašava i makroefekte – europski aerodromi katalitički doprinose ekonomiji.
BiH je označena kao tržište u nastajanju – sklonost letenju je 0, što znači mnogo prostora da sustigne ostatak Europe. Za održivi rast ACI preporučuje dugoročna ulaganja u kapacitet i efikasnost, fokus na održivost i povezivost te regulatorni okvir koji omogućava aerodromima da nadoknade troškove kroz razumno formirane naknade.
Međunarodni aerodrom Sarajevo navodi da je u ljetnoj sezoni 2025. prisutan 31 avioprijevoznik na 38 destinacija, a u prvom polugodištu prevezena su 947.744 putnika.
Pored ‘legacy’ prijevoznika (povezanost s Istanbulom, Bečom, Frankfurtom, Cirihom), ključan je LCC segment: Ryanair, Wizz Air, Norwegian, SunExpress, Eurowings, A-jet, Flynas, Flydubai, Flyadeal, Jazeera Airways, Pegasus – ukupno 26 niskobudžetnih ruta prema gradovima kao što su London, Pariz, Rim, Oslo, Kopenhagen, Bruxelles, Štokholm, Bergamo, Girona, Geteborg, Memmingen, Düsseldorf, Köln, Stuttgart, Dubai, Rijad, Jedda i drugi. Aerodrom bilježi odličnu popunjenost, a nove linije su otvorile značajna međunarodna tržišta poput Velike Britanije, Francuske, Španije i Italije. Infrastruktura prati rast te je tako završena dogradnja i modernizacija Terminala B (kapacitet do 2 milijuna putnika godišnje), proširena je platforma, moderniziran Duty Free, a daljnja unapređenja planiraju se u skladu s Master planom 2018–2028 – navode za Fenu iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
U poslovnom planu za sljedeće tri godine, kako ističu, cilj je povećati broj destinacija i dovesti nove kompanije, s posebnim fokusom na dosad neuslužena tržišta (npr. Nizozemska) – uz nastavak suradnje s turističkim institucijama na strateškim rutama.
Alen Šćuric, stručnjak za civilno zrakoplovstvo, u razgovoru za Fenu, širi sliku na europski kontekst.
Ponovo smo počeli rasti i anulirali kompletan efekat COVID-19. To je rast od 5 do 10 posto. No, niz država u Europi to još nije uspjelo – kaže, ukazujući na utjecaj zelenih agendi i enormnih taksi.
U Njemačkoj su povećali takse za čak 180 posto, što je rezultiralo povlačenjem dijela flota i preusmjeravanjem aviona na druga tržišta. Nasuprot tome, Mađarska je bitno smanjila taksu da bi motivirala zračni promet, dok se za Francusku bilježi očekivano smanjenje broja putnika od 13 posto. Posljedica su brze rotacije flota kod LCC-a: avioni napuštaju skuplja tržišta i sele se tamo gdje su uvjeti povoljniji,. između ostalog i u našu regiju – izjavio je Šćuric.
Za BiH Šćuric naglašava da je tržište bilo daleko od svojih potencijala, ali da se sada to ubrzano mijenja. Kao glavnog generatora rasta ističe Aerodrom Sarajevo, uz napomenu da je Mostar u porastu i da je Banja Luka na razini rekordne 2023. godine, s procjenom da bi iduće mogla prijeći 500.000 putnika. Sarajevo, kaže, ozbiljno razmišlja o povećanju terminala i piste, zbog potencijalnih dolazaka širokotrupaca i smanjenja utjecaja magle,što bi dodatno poduprlo rast.
Direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel ističe tri noseća stuba porasta na ovom aerodromu: bazni avion kompanije SkyAltz sa šest ruta, liniju Eurowings za Stuttgart, s više 90 posto popunjenosti, te cjelogodišnje veze sa Zagrebom i Beogradom.
Zbog kompliciranog položaja zračne luke Mostar ne možemo konkurirati klasičnim low-cost prijevoznicima, izuzev Eurowingsa – kaže Đuzel, ali dodaje da su upravo ove kompanije te koje donose broj putnika i agresivno povećanje.
Prioritet narednog ciklusa je Skandinavija, jer imamo mnogo upita iz dijaspore i otklanjanje problema s Istanbulom. Cilj je uspostava te veze iduće godine. Mostar je druga zračna luka u državi s europskim certifikatom, ali je već na maksimalnom kapacitetu trenutne infrastrukture. Projektnu dokumentaciju za proširenje smo završili, a financiranje ćemo tražiti od svih nivoa vlasti i kroz kreditne linije – naglašava Đuzel.
Struktura potražnje u Tuzli oslanja se na dijasporu u zapadnoj Europi, pojašnjavaju iz ovog aerodroma udaljenog oko 13 kilometara od Tuzle.
Direktor Aerodroma Tuzla Dževad Halilčević, podsjeća da je u jesen 2023. došlo do globalnog disbalansa ponude i potražnje.
Veliki broj aviona europskih kompanija je bio na redovnom servisu pa je dostupnost flota bila ograničena. Od početka ove godine tržište se očigledno oporavlja, raste broj destinacija i frekvencija i očekujemo nastavak normalizacije, a snažan impuls dale su dvije linije za Istanbul. Pegasus i AnadoluJet su otvorili naše tržište. Putnici imaju priliku za turističke posjete i tranzit, a građani Turske dolaze ovdje i to je dvosmjerna komunikacija – kaže Halilčević, dodajući da se nova destinacija za Beč od lipnja dobro puni.
Profesor sa Prometnog fakulteta u Sarajevu Edvin Šimić ocjenjuje da je snažan rast nakon pandemije sasvim prirodan.
Zračni promet je vrlo osjetljiv na izvanredne poremećaje, a potražnja se brzo vraća, potaknuta i modelima poput low-costa. U BiH se dinamika oslanja na strane aviokompanije (Wizz Air, Ryanair) i lokalne subvencija, posebno u Sarajevu i Tuzli, ali je strukturni izazov što „oš nemamo domaćeg nacionalnog prijevoznika. To bi trebao biti fokus i prioritet – navodi profesor.
Po njegovim riječima, drugi veliki izazov za zračni promet u BiH je kadar, jer se, kako kaže, vrlo malo ulaže u razvoj domaćih kadrova te zato mnogi traže posao u inozemstvu.
Infrastrukturno, Sarajevo je blizu limita kapaciteta i ima problem zimskih operacija zbog magle u Sarajevsko-zeničkoj kotlini, što dovodi do otkazivanja u studenom i prosincu, upravo kad Europa raste tijekom praznika. Uz to, upravljanje aerodromima je fragmentirano, je postoje različiti nivoi vlasti nad aerodromima u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, što otežava jedinstveno planiranje i investiranje – pojašnjava.
Predsjednik Udruženja turističkih radnika BiH Senad Halilović opisuje 2025. kao konfuznu godinu u kontekstu turizma.
- Priliv stranih gostiju je značajan, ali ispod očekivanja, uz moguće razloge u političkim kretanjima i viznim procedurama. Istovremeno, aduti BiH ostaju snažni – izvanredan geografski položaj, historija, kultura, hrana, prirodne ljepote i konkurentne cijene. Po cijenama smo pristupačni u odnosu na druge destinacije. Na Balkanu nam u tom pogledu konkuriraju uglavnom Albanija i Sjeverna Makedonija – kaže Halilović.
Slika tržišta u avioindustriji iz izvještaja ACI Europe je konzistentna – potražnja postoji i raste, ali je fleksibilna. Flote i linije brzo se sele tamo gdje su niže takse, stabilniji uvjeti i ekonomija. Za BiH to znači nekoliko zadataka, prvenstveno ulaganje u infrastrukturu. Aerodrom Sarajevo je privremeno rasterećen jer Terminal B može primiti do dva milijuna putnika, ali zimske operacije i pista ostaju strateški prioritet. Mostar je na limitu kapaciteta i sprema investicija, dok se u Tuzli se traži nekoliko stabilnijih prijevoznika. Po riječima stručnjaka, potrebno je također sistemsko ulaganje u kadrovska rješenja, obrazovanje i zadržavanje stručnjaka, te jasnije i usklađenije upravljanje aerodromima.
Jedan od prioriteta bi, kako navode sugovornici, trebao biti i osnivanje nacionalne aviokompanije, kao instrument stabilizacije povezanosti, posebno unutar zemlje. Kako su za Fenu kazali iz Međunarodnog vijeća aerodroma Europe, uz takav okvir i efekte povezanosti, BiH može zadržati mjesto među najbrže rastućim tržištima u Europi i pretočiti trenutni rezultate u trajne, što bi dovelo do održive avio-povezanosti i šireg ekonomskog dobitka.
