BiH sve privlačnija stranim ulagačima u obnovljive izvore energije

marke
Novac (ILUSTRACIJA)
Podjeli

Bosna i Hercegovina u posljednje vrijeme postaje sve privlačnija stranima investitorima za ulaganje u obnovljive izvore energije, a u strukturi stranih ulaganja i dalje dominiraju financijske uslužne djelatnosti.

Iz Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) ocijenili su u razgovoru za Fenu kako je najavljeno više projekata stranih investitora u energetski sektor, naročito u obnovljive izvore energije.

Kako kažu, s obzirom na to da se veći projekti realiziraju kroz više godina, dio aktivnosti očekuju već u tekućoj, kao i u narednoj godini.

Jedan od primjera je Vjetropark Interwind d.o.o. Hadžići, prva vjetroelektrana na području Kantona Sarajevo, koja je puštena u probni rad 2025. godine. Investiciju je realizirala kompanija Interenergo iz Slovenije, članica austrijske Kelag grupe.

U prethodnim godinama je, navode, jedan od najznačajnijih investitora Lidl, a aktivnosti te kompanije i izgradnja prodajnih objekata se nastavljaju i u ovoj godini.

Kada je riječ o proizvodnim objektima, izdvojili su austrijsku kompaniju ASTA Energy Transmission Components GmbH koja je je osnovala firmu ASTA Bosnia d.o.o. Cazin i gradi novu proizvodnu halu (metalska industrija), a radovi su u završnoj fazi, zatim belgijsku kompaniju Temex koja je uz dugogodišnju proizvodnju građevinskog materijala u okviru kompanije TEMAX BH d.o.o. Orašje, pokrenula i proizvodnju u Brčko Distriktu i osnovala kompaniju Temax Tech d.o.o. Brčko Distrikt, te slovenačku kompaniju Iskra Tela L d.o.o. koja je nakon novog pogona u Laktašima najavila i otvaranje novog pogona u Novoj Topoli.

Također ističu i da je prema prošlogodišnjim podacima, potvrđeno značajno povećanje stranih investicija u Bosni i Hercegovini od 2021. godine.

Prema prvim službenim podacima CBBH, direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini su u 2023. godini iznosile 1,895.6 milijuna KM ili 969.2 milijuna eura i bile su veće za 24.9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iznos DSI u 2023. je ponovo (nakon 2022.) bio najveći od 2007. ili u prethodnih šesnaest godina.

Prema prvim dostupnim godišnjim podacima CBBH u okviru platnog bilansa (s procijenjenim zadržanim zaradama), DSI su nastavile sa rastom i u 2024. godini. Neto financijska pasiva (ili neto stvorene financijske obveze) je u 2024. iznosila 2,036.8 milijuna KM i veća je 8.8 posto u odnosu na 2023. godinu. Od tog iznosa su reinvestirane zarade 1,251.7 milijuna KM i čine 61.5 posto od ukupnih DSI.

Drugi dostupan izvor o direktnim stranim investicijama odnosi se na podatke CBBH za period siječanj – rujan 2024. u okviru tokova DSI.

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova DSI, s procijenjenim zadržanim zaradama, za period siječanj – rujan 2024, direktne strane investicije su iznosile 1,477.4 milijuna KM ili 755.4 milijuna eura.

Iz FIPA-e napominju i to da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, strana ulaganja u periodu I – IX 2024. su bila manja -3.4 posto u odnosu na isti period prethodne godine, ali i veća za 32.5 posto u odnosu na prosječan iznos istog perioda za ranijih pet godina.

U prvih devet mjeseci 2024. godine zemlje sa najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (252.5 milijuna KM), Njemačku (240.2) i Slovenija (193.4 milijuna KM).

Značajna povećanja kapitala (preko 100 milijuna KM) registrirale su i: Austrija (178.8 milijuna KM), Velika Britanija (135.6), Srbija (110.8) i Nizozemska (105.5 milijuna KM).

U prvih devet mjeseci 2024. zemlje EU su investirale 73.5 posto iznosa DSI za navedeni period u Bosni i Hercegovini ili 1,086.5 milijuna KM.

Nadalje, djelatnosti (NACE Rev.2) u okviru kojih je registrirano najviše DSI u BiH, za prvih devet mjeseci 2024. su: “Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova” (388.7 milijuna KM), “Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” (218.9), “Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija” (139.5) i “Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” (132.6 milijuna KM).

Značajna povećanja registrirana su i za djelatnosti: “Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda” (92.2 milijuna KM), potom “Vađenje metalnih ruda” (64.2), “Proizvodnja prehrambenih proizvoda” (59.4), “Telekomunikacija” (50.0), “Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda” (49.7), “Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica” (38.7), “Djelatnosti kockanja i klađenja” (33.5), “Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića” (32.6) i “Uredske, administrativne i pomoćne djelatnosti….” (31.8 milijuna KM).

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTKRIVEN IZNOS: Dalić postaje jedan od najplaćenijih izbornika na svijetu

Nakon završetka mandata na klupi hrvatske reprezentacije, Zlatko Dalić će karijeru nastaviti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje će postati jedan od najplaćenijih nogometnih...

Sladić objavio: Ovo ne izgleda dobro

Bh. meteorolog Nedim Sladić upozorio je da će rizik od požara u razdoblju od 6. do 12. kolovoza biti izuzetno visok na cijelom...

AI stvorio virus koji ne postoji u prirodi

Naslov koji zvuči kao početak distopijskog trilera ovaj put nije daleko od pravog znanstvenog postignuća. Istraživači sa Sveučilišta Stanford (Stanford University) i Arc...

Mostar Parking počinje sa ugradnjom parking senzora

JP „Mostar Parking“ d.o.o. Mostar obavještava građane da od sutra započinje implementacija prve faze Smart Parking sustava na području Grada Mostara. -U sklopu...

​Upis i raspored treninga za Mlađe pionire, Zrinjevce i Štigliće HŠK “Zrinjski” Mostar

​Otvorena škola nogometa HŠK ‘Zrinjski’ Mostar poziva sve dječake i mlade sportaše da se priključe treninzima u novoj tjednoj aktivnosti za uzrasne skupine...

Slični članci

JUŽNA INTERKONEKCIJA: Amerikanci naglasili kako se radi o 50-godišnjem poslu

Energetska sigurnost nema alternativu. Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine...

CRNE PROGNOZE: Meso će postati luksuz, cijena će rasti više nego dvostruko

Toplinski val i suša dodatno su pogoršali ionako tešku situaciju u poljoprivredi...

TAKO TO IDE U BIH: Oporezujemo radnike, a bogatima puštamo da izvlače milijune bez poreza

Porezna politika u Republici Srpskoj postala je dugoročno neodrživa jer najveći teret...

Cijena peleta ide do 760 KM po toni, dio proizvođača prestao uzimati narudžbe

Iako je do početka sezone grijanja ostalo više od dva mjeseca, proizvođači...