Rezerve monetarnog zlata Centralne banke Bosne i Hercegovine dosegle su 3,5 tona, što je najviša razina od njezina osnutka, prema godišnjem izvješću ove financijske institucije za prethodnu godinu.
Kako su naveli, devizne rezerve prošle godine iznosile su 17,6 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 1,36 milijardi KM u odnosu na 2023. godinu.
“Prošlogodišnje devizne rezerve potvrda su stabilnosti i kredibiliteta monetarnog sustava. Omjer pokrića valutnog odbora povećao se na 108,38 posto, čime je dodatno ojačano povjerenje u valutni odbor kao temelj monetarne politike BiH. Očuvana je stabilnost domaće valute i financijskog sustava, a nastavljene su aktivnosti na modernizaciji platnog sustava i pripremama za pristup SEPA području”, navodi se u priopćenju.
Dodali su da je izvješće usvojilo Predsjedništvo BiH, te da se u dokumentu navodi da su uložena sredstva u transparentnost i dostupnost makroekonomskih i financijskih podataka, kao i da su provedene brojne inicijative u području digitalne transformacije, financijskog obrazovanja i međunarodne suradnje.
Zlato se, usput rečeno, smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti, što ga čini ključnim elementom nacionalnih rezervi.
Osim što služi kao osnova monetarne politike, igra i vitalnu ulogu u održavanju stabilnosti valute, ali i kao geopolitički alat u rukama zemalja s najvećim rezervama.
Koje zemlje imaju najveće svjetske rezerve zlata i koliko ih imaju zemlje u regiji?
Sjedinjene Američke Države imaju najveće svjetske rezerve zlata, koje trenutno posjeduju 8.133 tone.
Prema podacima s web stranice Tranding Economics, Njemačka je druga s 3.351 tonom.
Slijedi Italija s 2.452 tone zlata, a slijedi Francuska s 2.437 tona.
Monetarne zlatne rezerve Rusije iznose 2.330 tona, Kine 2.292, a Švicarske 1.040 tona.
Indija ima 880 tona zlata, Japan 846, a Turska 624 tone zlata. Nizozemska ima 612, Poljska 497, Portugal 383, a Uzbekistan 368 tona zlata.
Kada su u pitanju zemlje regije, dominira Srbija, koja iz godine u godinu povećava svoje zlatne rezerve.
Prema posljednjim podacima, Srbija trenutno ima nešto više od 49 tona zlata.
Sjeverna Makedonija ima 6,89 tona zlata, Slovenija 3,48 tona zlata, a Albanija 3,42 tone zlata.
Hrvatska je prodala svoje zlato, oko 13 tona, koje je naslijedila od bivše Jugoslavije prije 20 godina, a do nedavno nije imala zlatne rezerve.
Međutim, prije godinu ili dvije kupila je 1,75 tona zlata, koje, prema posljednjim informacijama, još uvijek posjeduje.
Ekonomist Igor Gavran smatra da je to premalo zlata, te da je BIH trebala davno povećati svoje zlatne rezerve, ali da sadašnja administracija Centralne banke zaslužuje priznanje što je obraćala pažnju na savjete stručnjaka i svjetske trendove te barem pokušala nadoknaditi štetu koju je nanijela prethodna administracija.
„Prodaja zlata u prethodnom mandatu bio je ekonomski kriminal i diletantizam na razini ekonomske nepismenosti, zbog čega je treba smijeniti i kazniti. Sadašnja administracija krenula je u pravom smjeru i svaka čast na povećanju rezervi, i nadam se da se tu neće zaustaviti nego da će ih nastaviti povećavati. A trebali bismo razmisliti i o prebacivanju naših rezervi u BIH jer su trenutno izvan zemlje. Velike su prednosti zlata u vremenima opće nestabilnosti i neizvjesnosti u odnosu na nekada ključne svjetske valute poput dolara i eura, koje sada ne teku u jednakom povjerenju“, naglasio je Gavran za „Nezavisne novine“.