U BiH je u prošloj godini izdato 2.449 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, dok za ovu godinu kvota iznosi 6.073 dozvole, a sugovornici Nezavisnih ističu da je i ovaj broj nedovoljan za domaće tržište i dodaju da BiH nedostaje 30.000 radnika različitih zanimanja.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, ističe za “Nezavisne novine”  da ovi brojevi govore o sve većoj potrebi za radnom snagom iz straih zemalja.

“Mi smo, samo iz Federacije, tražili da nam odobre uvoz 18.000 radnika, plus Republika Srpska, tako da je realna procjena da nam u BiH nedostaje 30.000 radnika. Međutim, kvote sada Vijeće ministra BiH povećava na naše zahtjeve, ali ključna stvar u vezi s tim je to što su spore procedure”, kazao je Smailbegović.

Pojasnio je da, provodeći procedure zapošljavanja stranaca, ne stignu nikad iskoristiti dozvoljenu kvotu.

“Procedure su stroge, tako dugo traju i, ako uvezemo radnika,  treba nam skoro godina dana da se sve završi, a vrlo često se ne odobri uvoz”, kazao je Smailbegović i dodao da se često događa da ti radnici odustanu i nađu drugi posao, te kako kaže, ne isplati im se čekati  godinu dana da se riješe dokumenti u BiH.

Kako je rekao, veliki  broj gospodarstvenika u BiH je zbog manjka radnika prinuđen da smanji obim svog poslovanja, te kako ističe, događa se da gospodarstvenici svoje poslove sele  u druge zemlje u susjedstvu zbog lakšeg poslovanja.

“Bolji je poslovno ozračje, lakše dolaze do radne snage”, kazao je Smailbegović i istaknuo kako se sada događa da ne idu samo radnici, nego čak i tvrtke, što će, kako kaže Smailbegović, dovesti do pada gospodarske aktivnosti u BiH.

“Tako da će ekonomija BiH krenuti nizbrdo”, zaključio je Smailbegović.

Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske, kazao je da je broj od 2.000 mali, jer se ta kvota relativno brzo popunila.

“Potrebe, odnosno potražnja za tim radnicima su bile veće. Naravno da su strani radnici koji se nude radnici sa nižim kvalifikacijama  i upravo oni su našli svoje mjesto na poslovima kao što je građevina, pomoćni radnici u ugostiteljstvu i prehrambenoj industriji i metalnoj industriji”, kazao je Ćorić.

U ovom trenutku, kada su smanjene gospodarske aktivnosti, kada je neizvjesnost kakva će biti iduća godina i kada su padovi fizičkog obima proizvodnje, Ćorić kaže da je previše optimistično razmišljanje da BiH može da zaposli 30.000 stranih radnika.

“Sigurno je da kvote treba da budu daleko više od broja 6.000, ali pod uvjetima da sve ide po zakonu, da nema zloupotreba, ali ti  radnici dolaze ovdje i vrlo često im je to prva stanica na putu ka Europi”, kazao je Ćorić i dodao da je potrebno da se  vodi računa ko se to dovodi u BiH.

“Trebamo se pobrinuti da se uvoze radnici sa većim kvalifikacijama i većim znanjem”, zaključio je Ćorić.

U BiH je u prošloj godini izdato 2.449 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, dok za ovu godinu kvota iznosi 6.073 dozvole, a sugovornici Nezavisnih ističu da je i ovaj broj nedovoljan za domaće tržište i dodaju da BiH nedostaje 30.000 radnika različitih zanimanja.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, ističe za “Nezavisne novine”  da ovi brojevi govore o sve većoj potrebi za radnom snagom iz straih zemalja.

“Mi smo, samo iz Federacije, tražili da nam odobre uvoz 18.000 radnika, plus Republika Srpska, tako da je realna procjena da nam u BiH nedostaje 30.000 radnika. Međutim, kvote sada Vijeće ministra BiH povećava na naše zahtjeve, ali ključna stvar u vezi s tim je to što su spore procedure”, kazao je Smailbegović.

Pojasnio je da, provodeći procedure zapošljavanja stranaca, ne stignu nikad iskoristiti dozvoljenu kvotu.

“Procedure su stroge, tako dugo traju i, ako uvezemo radnika,  treba nam skoro godina dana da se sve završi, a vrlo često se ne odobri uvoz”, kazao je Smailbegović i dodao da se često događa da ti radnici odustanu i nađu drugi posao, te kako kaže, ne isplati im se čekati  godinu dana da se riješe dokumenti u BiH.

Kako je rekao, veliki  broj gospodarstvenika u BiH je zbog manjka radnika prinuđen da smanji obim svog poslovanja, te kako ističe, događa se da gospodarstvenici svoje poslove sele  u druge zemlje u susjedstvu zbog lakšeg poslovanja.

“Bolji je poslovno ozračje, lakše dolaze do radne snage”, kazao je Smailbegović i istaknuo kako se sada događa da ne idu samo radnici, nego čak i tvrtke, što će, kako kaže Smailbegović, dovesti do pada gospodarske aktivnosti u BiH.

“Tako da će ekonomija BiH krenuti nizbrdo”, zaključio je Smailbegović.

Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske, kazao je da je broj od 2.000 mali, jer se ta kvota relativno brzo popunila.

“Potrebe, odnosno potražnja za tim radnicima su bile veće. Naravno da su strani radnici koji se nude radnici sa nižim kvalifikacijama  i upravo oni su našli svoje mjesto na poslovima kao što je građevina, pomoćni radnici u ugostiteljstvu i prehrambenoj industriji i metalnoj industriji”, kazao je Ćorić.

U ovom trenutku, kada su smanjene gospodarske aktivnosti, kada je neizvjesnost kakva će biti iduća godina i kada su padovi fizičkog obima proizvodnje, Ćorić kaže da je previše optimistično razmišljanje da BiH može da zaposli 30.000 stranih radnika.

“Sigurno je da kvote treba da budu daleko više od broja 6.000, ali pod uvjetima da sve ide po zakonu, da nema zloupotreba, ali ti  radnici dolaze ovdje i vrlo često im je to prva stanica na putu ka Europi”, kazao je Ćorić i dodao da je potrebno da se  vodi računa ko se to dovodi u BiH.

“Trebamo se pobrinuti da se uvoze radnici sa većim kvalifikacijama i većim znanjem”, zaključio je Ćorić.