Bosna i Hercegovina tijekom protekle godine nije ostvarila značajniji napredak ni u jednoj od 19 analiziranih oblasti evropskih integracija, dok je u deset zabilježeno nazadovanje, u sedam ograničen napredak, a u dvije stanje ostalo nepromijenjeno, istaknuto je danas na predstavljanju Alternativnog izvještaja o napretku BiH na putu ka članstvu u Europskoj uniji za period 2025/2026.
Izvještaj pod nazivom “Europski put BiH: godina izgubljenih prilika”, koji je pripremila Inicijativa za monitoring europskih integracija BiH, obuhvata stanje u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije, funkcioniranja institucija, ljudskih prava i slobode medija.
Predstavnica Inicijative Dragana Dardić izjavila je da je u pripremi izvještaja učestvovalo 11 organizacija civilnog društva, koje su analizirale stanje u oblastima obuhvaćenim prvim klasterom pristupnih pregovora, koji se odnosi na temeljna pitanja.
Nažalost, ni ovaj izvještaj ne ostavlja prostora za optimizam. Ni u jednoj oblasti koju pokriva nije zabilježen značajniji napredak – kazala je Dardić.
Govoreći o zaštiti ljudskih prava, navela je da su u Federaciji BiH usvojene zakonske izmjene kojima je femicid definiran kao posebno krivično djelo, ali da to nije spriječilo nova ubojstva žena.
Prema medijskim izvještajima, od polovine 2025. do kolovoza 2026. godine u BiH je ubijeno najmanje deset žena, uglavnom vatrenim oružjem, dok jedinstvena baza podataka o femicidu još ne postoji.
Dardić je upozorila i na izostanak napretka u pravnom priznavanju istospolnih zajednica te neujednačenu zaštitu prava djece, posebno kada je riječ o naplati alimentacije.
Predstavnik Transparency Internationala BiH Edo Kanlić ocijenio je da je proces europskih integracija praktično zaustavljen zbog nefunkcioniranja ključnih institucionalnih mehanizama.
U protekloj godini proces je praktično mrtav, jer nijedna od struktura neophodnih za efikasno vođenje europskih integracija nije adekvatno funkcionirala – rekao je Kanlić.
Naglasio je da BiH još nema program integriranja, glavnog pregovarača niti IPA koordinatora, dok nisu uspostavljene ni strukture potrebne za provođenje Plana rasta Europske unije.
Prema njegovim riječima, BiH je jedina država zapadnog Balkana koja još nije službeno pristupila Planu rasta, jer nije potpisala niti ratificirala sporazume o instrumentu i zajmu, čime je dovedeno u pitanje korištenje približno milijardu eura dostupnih sredstava.
Upozorio je da bi, ukoliko do kraja godine ne bude ostvaren napredak u provođenju reformi, BiH mogla trajno izgubiti pristup sredstvima u iznosu od 373 milijuna KM.
Kanlić je ukazao i na ozbiljne nedostatke u sistemu sprečavanja sukoba interesa, navodeći da se državni zakon usvojen 2024. godine još ne primjenjuje adekvatno zbog neusvajanja podzakonskih akata, dok Federacija BiH od 2013. godine nema tijelo nadležno za njegovu provedbu.
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Lejla Bičakčić upozorila je na izostanak reformi pravosuđa, posebno zbog neusvajanja zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i Sudu BiH, koji predstavljaju preostale ključne uvjete za nastavak evropskog puta.
Prema njenim riječima, nijedan od ponuđenih zakonskih tekstova nije usklađen s preporukama Venecijanske komisije, a nedostaje i politička volja za postizanje dogovora.
Posebno je upozorila na rezultate procesuiranja visoke korupcije, navodeći da je tijekom 2025. godine podignuto samo šest optužnica, što predstavlja pad od gotovo 75 posto u odnosu na ranije godine.
Oko 50 posto osuđenih za korupciju dobiva uvjetne kazne, dok se više od 54 posto riješenih prijava za korupcijska krivična djela završava bez pokretanja istrage – istaknula je Bičakčić.
Dodala je da je okončano tek oko 22 posto provjera imovinskih kartona sudaca i tužitelja, što je u proteklom periodu otežavalo i imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.
Predstavnica organizacije “Zašto ne” Maida Čulahović izjavila je da je u oblasti slobode izražavanja zabilježeno nazadovanje, posebno u segmentima transparentnosti vlasništva nad medijima, regulacije online prostora i nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije.
Istaknula je da BiH još nema zakonsko rješenje kojim bi se osigurala transparentnost medijskog vlasništva, dok nisu pokrenute ni konkretne aktivnosti na usklađivanju domaćih propisa s europskim Aktom o digitalnim uslugama.
Kao primjer potencijalno restriktivnog reguliranja online prostora navela je odluku Općine Kakanj kojom su određeni oblici izražavanja na društvenim mrežama definirani kao prekršaji, na osnovu čega je izdato 11 prekršajnih naloga.
Čulahović je upozorila i da prednacrt Zakona o elektronskim komunikacijama sadrži odredbe koje bi mogle dodatno ugroziti političku i finansijsku nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije.
Šefica Sekcije za evropske integracije, politička i ekonomska pitanja Delegacije Europske unije u BiH Aurelie Valtat izjavila je da ovogodišnji izvještaj Evropske komisije potvrđuje kako, usprkos deklarativnom opredjeljenju vlasti za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina nastavlja zaostajati na europskom putu.
Navela je da su određeni pomaci ostvareni u borbi protiv organiziranog kriminala, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinskoj oblasti, ali da ozbiljni problemi ostaju u pravosuđu, borbi protiv korupcije i slobodi izražavanja.
Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u regionu koja još nije iskoristila nijedan euro predviđen u okviru Plana rasta – kazala je Valtat, naglašavajući da posljedice izostanka reformi direktno osjećaju građani kroz nedovoljna ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i digitalizaciju.
Ukazala je i na mogućnosti postepene integracije u EU prije punopravnog članstva, uključujući pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), povoljnije uvjete roaminga i proširenu suradnju s europskim agencijama.
Valtat je pozdravila doprinos organizacija civilnog društva pripremi Alternativnog izvještaja, navodeći da će njegovi nalazi biti pažljivo razmotreni u Briselu.
Učesnici konferencije poručili su da su političke i institucionalne blokade jedan od glavnih razloga zastoja europskih integracija te da je neophodno hitno uspostaviti funkcionalne pregovaračke strukture, osigurati provedbu reformi i zaštitu prava građana.
Alternativni izvještaj sadrži i osam ključnih preporuka usmjerenih na deblokadu europskog puta Bosne i Hercegovine.
