Ljeto 2025. bilo je četvrto najtoplije u Europi u povijesti mjerenja, s temperaturama 0,90 stupnjeva iznad referentnog razdoblja od 1991. do 2020. Zapadna i jugoistočna Europa, kao i Turska, bile su najviše pogođene. Suša je pogodila velike dijelove zapadne i južne Europe. Izvan Europe, dijelovi SAD-a i Kanade također su iskusili sušu, dok su istočna Azija i Južna Amerika zabilježile više kiše. Razdoblje od rujna 2024. do kolovoza 2025. bilo je 1,52 stupnja toplije od prosjeka između 1850. i 1900. godine, piše Večernji.
Ljeto 2025. u Španjolskoj najtoplije je u povijesti mjerenja od 1961., a doprinijelo je najgoroj sezoni požara u posljednja tri desetljeća. Ljeto 2025. u Irskoj zabilježeno je kao najtoplije u posljednjih 125 godina. U nizinama Austrije bilo je osmo, a u planinama sedmo najtoplije ljeto u povijesti mjerenja. Ovi podaci potvrđuju jasan trend zatopljenja u posljednjim desetljećima, koji se nastavlja i dalje. Ljeto u Banjoj Luci, odnosno lipanj, srpanj i kolovoz, prošlo je sa srednjom temperaturom od 23,5 °C, što je oko 1,4 °C toplije od prosjeka, podaci su Hidrometeorološkog zavoda RS-a. Meteorologinja Zavoda Milica Đorđević rekla je za Srnu da je pojedinačno lipanj bio vrlo topao sa srednjom temperaturom tri, a srpanj oko jedan stupanj topliji od prosjeka, dok je kolovoz bio prosječan. – Ljeto 2025. je osmo najtoplije ljeto od 1961. do danas. Iako je bilo dosta vrlo toplih dana, pogotovo u lipnju i srpnju, ljeto 2025. bilo je dosta ugodnije nego prošlo – podsjetila je Đorđević. Navela je da je lipanj u Banjoj Luci bio vrlo sušan u cijeloj regiji te da je kiša padala samo tijekom jednog dana, pa je ovogodišnji lipanj bio najsušniji od 1961. Enormne vrućine utječu na sve aspekte života. “Razgovor o vremenu posljednje je utočište nemaštovitih ljudi.” Tako je nekada davno govorio Oscar Wilde, i to mu ostaje jedna od rijetkih izjava koju je vrijeme pregazilo. Danas pričati o vremenu znači razgovarati o opstanku jer su se, u odnosu na devetnaesto stoljeće, kada se Wildeu na glavu popela klasična otočka konverzacija o kiši, suncu, kišobranima i oblacima, sve radikalno promijenilo. Nema više umjerene klime niti ima običnih kiša. Danas je kiša jednako poplava, i to u boljem slučaju, a u gorem tu su još i klizišta, odroni, ljudske žrtve i materijalne štete na sve strane. Mi smo, izgleda, u ozbiljnom klimatskom problemu. Od nekadašnja četiri godišnja doba, ostala su nam dva, zima od studenoga do lipnja i ljeto od lipnja do kraja listopada.
Vrućine odnose sve više života
Vrućine odnose sve više života. U Srbiji je tijekom ljeta prošle godine zbog vrućine umrlo više od 2500 ljudi, dok je u Europi gotovo 63.000 smrtnih slučajeva povezano s rekordno visokim temperaturama, prema procjenama Instituta za globalno zdravlje Barcelona (ISGlobal). Po procijenjenoj stopi smrtnosti povezane s vrućinom, Srbija je na trećem mjestu, iza Grčke i Bugarske, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine. Tijekom ljetnih mjeseci 2022., 2023. i 2024. u Europi je, prema procjenama ISGlobala, umrlo više od 181.000 ljudi, od čega dvije trećine u južnoj Europi. Tijekom ljeta prošle godine, koje je bilo najtoplije ikada zabilježeno, vrućine su odnijele 62.775 života u Europi. To je za 23,6% više nego od 1. lipnja do 30. rujna 2023., kada je bilo oko 50.800 smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama, a 8,1% manje nego ljeta 2022., kada je umrlo gotovo 67.900 ljudi. Najteže pogođene zemlje bile su Italija, gdje se procjenjuje da je zbog vrućina umrlo više od 19.000 ljudi, i Španjolska s više od 6700 smrtnih slučajeva. Slijede Njemačka, Grčka, Rumunjska, Bugarska i Srbija, koja je na 7. mjestu. U Srbiji je, kako se procjenjuje, prošle godine zbog vrućina umrlo 2515 osoba, 2023. godine 805, a 2022. godine 1026. Stopa smrtnosti povezana s visokim temperaturama u Srbiji je 2024. bila 379 procijenjenih smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Tijekom ljeta 2023. stopa smrtnosti bila je 121, a 2022. – 151. Najveća stopa smrtnosti bila je u Grčkoj (574) i Bugarskoj (530). Među prvih 10 zemalja po stopi smrtnosti su i Hrvatska, BiH, Crna Gora, Rumunjska i Mađarska. Prosječna stopa smrtnosti u 32 europske zemlje obuhvaćene istraživanjem bila je 117. Ukupno gledano, 15 od 32 zemlje prošlog su ljeta imale najveće stope smrtnosti povezane s vrućinama. ISGlobal procjenjuje da je ljeta 2024. broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom među ženama bio 46,7% veći nego među muškarcima, dok je kod osoba starijih od 75 godina procijenjena stopa smrtnosti bila 323% veća nego u svim ostalim starosnim skupinama. – Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, dvostruko brže od globalnog prosjeka. A unutar Europe mediteranski bazen i jugoistočne regije pojavljuju se kao glavna žarišta klimatskih promjena, suočavajući se s najvećim utjecajem na zdravlje i sa značajnim porastom smrtnosti povezane s vrućinom tijekom 21. stoljeća – rekao je autor studije Tomaš Janoš.
