Banke u Hrvatskoj u prvoj su polovini ove godine poslovale s dobiti u iznosu od 806,8 milijuna eura, što je za 102,9 milijuna ili 14,6 posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banka (HNB).
Prema privremenim nerevidiranim podacima i tablicama koje je središnja banka objavila na temelju podataka koje su joj dostavile kreditne institucije, s dobiti je u prvih šest mjeseci ove godine poslovalo svih 20 banaka u Hrvatskoj.
Najveću dobit u prvih šest mjeseci 2024. imala je Zagrebačka banka, 257,1 milijun eura, što je za 39,8 milijuna eura ili za 18,3 posto više nego u istom razdoblju lani.
Privredna banka Zagreb (PBZ) u prvom je polugodištu ove godine poslovala s dobiti od 186,9 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 19,8 posto, ili 30,9 milijuna eura više.
Treća po ostvarenoj dobiti je Erste&Steiermärkische banka sa 119,2 milijuna eura, ili 155 tisuća eura više nego u prvih šest mjeseci prošle godine.
Dobit veću od 50 milijuna eura ostvarile su i OTP banka, 81,1 milijun eura, te Raiffeisenbank Austria, 63,7 milijuna eura, koje tako na godišnjoj razini bilježe rast dobiti za 11,1 odnosno za 3,5 posto.
Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 45,1 milijun eura, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 2,7 milijuna eura više, a u postotku porast za 6,4 posto.
Povećani pokazatelji profitabilnosti
Iz HNB-a u komentaru poslovanja kreditnih institucija navode kako su se pokazatelji profitabilnosti povećali u odnosu na vrijednost s kraja 2023. godine.
Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,8 na 2,1 posto, a prinos na kapital (ROE) s 15,5 na 18,2 posto. “Rezultat je to povećanja kamatnih prihoda, pri čemu su znatan doprinos dali prihodi od prekonoćnih depozita kod HNB-a, ali i povećanje od ostalih sektora”, istaknuli su iz središnje banke.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava smanjila se na 22,9 posto pod utjecajem povećane izloženosti rizicima. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto, navodi se HNB-ovom komentaru kretanja u bankovnom sustavu u prvom polugodištu ove godine.
Na vrlo visokoj razini još se nalazi i likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju prve polovine 2024. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 220,2 posto.
Ukupna imovina kreditnih institucija u prvoj polovini 2024. smanjila se u odnosu na kraj 2023. za 0,6 posto i iznosila je 78,1 milijardu eura, a smanjila se kod većine kreditnih institucija, navode iz HNB-a.
Ukupni krediti i predujmovi praktično su stagnirali u usporedbi s krajem 2023. godine, uz blagi porast za 0,1 posto. Nastavljen je rast kreditiranja dužnika, osobito krediti drugim kreditnim institucijama i kućanstvima, no to je neutralizirano smanjenjem sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju. Neprihodujući krediti i predujmovi (NPL) smanjili su se za 1,9 posto, najvećim dijelom u portfelju kredita nefinancijskim društvima, izvijestila je središnja banka.
Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prve polovine 2024. nije se promijenio u odnosu na kraj 2023. te je iznosio 2,6 posto. Međutim, kvaliteta kredita dvama najvažnijim institucionalnim sektorima nastavila se poboljšavati – udio NPL-ova kod nefinancijskih društava smanjio se s 5,1 na 4,7 posto, a kod kućanstava s 4,2 na četiri posto, navode iz HNB-a.
