Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini poslovale s dobiti od 1,36 milijardi eura, što je za 647,2 milijuna eura ili 91,2 posto više nego godinu ranije, pokazuju privremeni nerevidirani podaci o poslovanju kreditnih institucija koje je u četvrtak objavila Hrvatska narodna banka (HNB).
“Poslovanje kreditnih institucija u 2023. godini rezultiralo je s dobiti u iznosu od 1,4 milijarde eura. Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2022. godine”, ističu analitičari središnje banke u komentaru kretanja u bankovnom sektoru u 2023. godini.
Po podatcima koje iznose, prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,0 posto na 1,8 posto, a prinos na kapital (ROE) s 8,2 posto na 15,5 posto.
“Rezultat je to porasta dobiti tekuće godine, pod utjecajem snažnog povećanja kamatnih prihoda. Znatan doprinos rastu tih prihoda dali su i prihodi na prekonoćne depozite kod HNB-a”, objašnjavaju analitičari HNB-a.
Od 20 banaka njih 19 poslovalo s dobiti
Središnja banka je komentar i prateće tablice o poslovanju kreditnih institucija izradila temeljem podataka koje je dobila od samih banaka, a podatci iz tablica pokazuju da je od 20 banaka koliko ih je lani poslovalo u Hrvatskoj njih 19 poslovalo s dobiti, dok je s gubitkom poslovala samo J&T banka. Gubitak te banke je iznosio 1,5 milijuna eura.
Inače, lani je u Hrvatskoj poslovala jedna banka manje nego u 2022. godini jer je 2. srpnja 2023. godine HPB-u pripojena Nova hrvatska banka ((bivša Sberbank Hrvatska).
Po podacima (privremeni nerevidirani) iz najnovijih tablica HNB-a, najveću dobit i prošle je godine imala Zagrebačka banka, 450,4 milijuna eura, što je u usporedbi s privremenim nerevediranim podacima za godinu ranije povećanje za 89,4 posto, ili za 212,6 milijuna eura.
Slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ) s dobiti od 314,1 milijun eura, što je za 125 milijuna eura ili 66 posto više nego u 2022. godini.
Erste&Steiermärkische Bank je u prošloj godini ostvarila dobit u iznosu od 219,2 milijuna eura, što je 69 posto više nego godinu ranije.
Više od sto milijuna eura dobiti u prošloj je godini imala još OTP banka, čija je dobit iznosila 134,8 milijuna eura, ili 50,5 posto više nego u 2022. godini.
Na petom mjestu po visini dobiti je još jedna banka u stranom vlasništvu – Raiffeisenbank Austria, čija je dobit znatno povećana. Naime, lani je dobit te banke iznosila gotovo 96 milijuna eura, što je za gotovo 59 milijuna eura ili 159 posto više nego 2022. godine.
Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je u srpnju prošle godine pripojila Novu hrvatsku banku i bilježi višestruko povećanje dobiti. Po podacima iz tablica središnje banke, HPB je u prošloj godini imala dobit od 80,6 milijuna eura, što je za 63 milijuna eura ili 359 posto više nego godinu ranije.
Ukupna imovina banaka povećana za 3,5 posto
Po podatcima HNB-a, u 2023. godini ukupna imovina kreditnih institucija povećana je u odnosu na kraj 2022. za 3,5 posto i iznosila je 78,6 milijardi eura. Imovina se povećala kod većine kreditnih institucija, napominju iz središnje banke.
Navode i kako su ukupni krediti i predujmovi povećani za 2,0 posto u usporedbi s krajem 2022. godine, a neprihodujući krediti i predujmovi (NPL) smanjili su se za 11,4 posto.
“Takvo kretanje ostvareno je kod obaju najvažnijih sektora (kućanstava i nefinancijskih društava), pri čemu su rastu ukupnih kredita najviše pridonijeli krediti kućanstvima, dok su se NPL-ovi najviše smanjili u portfelju kredita nefinancijskim društvima. Posljedično, udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju 2023. godine pao je s 3,0 posto na 2,6 posto, čime se višegodišnji trend pada tog pokazatelja nastavio”, ističu analitičari središnje banke.
Po podacima koje iznose, u portfelju kredita nefinancijskim društvima udio NPL-ova smanjio se sa 6,4 posto na 5,1 posto, a u portfelju kredita kućanstvima s 5,0 posto na 4,2 posto.
Iz HNB-a u komentaru ističu da su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim razinama, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava blago se smanjila na 23,6 posto pod utjecajem smanjenja ukupnoga kapitala i povećane izloženosti rizicima.
Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto.
Na vrlo visokoj razini još je uvijek i likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju 2023. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 238,1 posto, zaključuje se u komentaru kretanja u bankovnom sektoru u prošloj godini.
