Američka tvrtka “Bechtel” mogla bi ponovno doći u Bosnu i Hercegovinu, kao jedan od izvođača radova na izgradnji projekta Južne interkonekcije.
Predstavnici ove tvrtke već su u nekoliko navrata posjetili Bosnu i Hercegovinu, ali do realizacije posla nikada nije došlo.
Mediji u BiH podsjećaju da je tvrtka prije više od 25 godina ponudila izgradnju koridora 5c u roku od sedam godina, ali da ih je Vlada Bosne i Hercegovine odbila u korist francuske tvrtke, koja nikada nije realizirala tu investiciju. Čak ni danas, gotovo tri desetljeća nakon ove ponude, Bosna i Hercegovina nije izgradila koridor, a cijeli projekt je pun sumnji i optužbi za korupciju.
Za razliku od tvrtke “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, koja je također zainteresirana za Južnu interkonekciju, a koja nema nikakve reference, tj. na svojoj web stranici nisu naznačili kakvom su se djelatnošću bavili u prošlosti, “Bechtel” je globalna tvrtka s velikim projektima realiziranim diljem svijeta.
AAFS, međutim, ima podršku američke administracije jer se, navodno, radi o ljudima koji su u uskom krugu suradnika Donalda Trumpa, američkog predsjednika, te se vjeruje da su oni provoditelji Trumpove politike odvajanja Europe od ruskih energetskih izvora.
“Bechtel” bi, po svemu sudeći, mogao obaviti infrastrukturni, tj. građevinski, dio posla, dok bi AAFS, ako do posla dođe, mogao voditi plinski posao.
Na svojoj web stranici “Bechtel” navodi da su aktivni praktički diljem svijeta, a njihov portfelj uključuje energetiku, zaštitu okoliša, proizvodnju i tehnologiju, rudarstvo i kritične minerale, namjensku industriju, nuklearnu energiju, infrastrukturu i obnovljive izvore energije.
Prema podacima na web stranici tvrtke, u 2024. godini imali su više od 20 milijardi dolara dobiti.
Prema njihovom najnovijem financijskom izvješću, u 2024. godini sklopili su nove ugovore vrijedne oko 17 milijardi dolara.
Ukupna vrijednost ugovorenih projekata koji će se realizirati u 2024. godini iznosi gotovo 60 milijardi dolara.
S obzirom na to da bi izgradnja Južne interkonekcije, projekta vrijednog nekoliko stotina milijuna dolara, bila samo mali dio njihove ukupne dobiti, moglo bi se zaključiti da su im namjere uključiti se i u druge projekte u Bosni i Hercegovini.
Imajući u vidu da se “Bechtel” bavi i izgradnjom energetskih objekata, rudarstvom i infrastrukturom, uz podršku američkog veleposlanstva i činjenicu da SAD trenutno ima pozitivan imidž u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, relativno lako bi mogao ući u projekte iz tih područja.
Ono što će biti problem za ovu ili bilo koju drugu ozbiljnu tvrtku jest nedostatak vladavine prava u BiH i institucionalni kaos koji praktički kontinuirano traje od početka mandata sadašnje vladajuće koalicije na razini BiH. Nijedna tvrtka koja ima dioničare i odgovornost za vlastiti kapital neće ulagati u zemlju u kojoj se političari svađaju čak i oko najelementarnijih stvari koje neko područje čine državom.
Kad je riječ o regiji, na svojoj web stranici navode rad koji su obavili u Srbiji te na Kosovu, u Albaniji i Hrvatskoj.
Vrata u BiH su im trenutno širom otvorena, ostaje za vidjeti što će kroz njih proći.
