Čak 48,5 posto supružnika koji su se razveli tijekom protekle godine u Republici Srpskoj nije uspjelo proživjeti ni desetljeće zajedno.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine se raspalo 856 brakova, pišu Nezavisne.
“Prema posljednjem zajedničkom mjestu prebivališta, najveći broj razvedenih brakova zabilježen je u Banja Luci 213, Bijeljini 96, Prijedoru 78, Zvorniku 37 i Tesliću 34”, navode, dodajući da je u tom pogledu Srpska ispod europskog prosjeka.
3,3 posto onih koji su se razveli prošle godine bili su u braku manje od godinu dana, 24,4 posto razvedenih supružnika provelo je između jedne i četiri godine u braku, a 20,8 posto razvelo se nakon pet do devet godina braka.
Sociolog Vladimir Vasić pronalazi objašnjenje za ovu situaciju u snižavanju praga tolerancije na minimum i podizanju individualnih vrijednosnih sustava na maksimum.
„Nema međusobnog poštovanja i uvažavanja, i čini mi se da individualizam u tom kontekstu dobiva na zamahu. Uostalom, nitko nikoga ne želi trpjeti, a brak je žrtvena ljubav, tj. ne samo emotivna balada, već je to putovanje brodom koji doživljava i oluje i nemirno more“, kaže za „Nezavisne novine“.
Kako dodaje, srijeda je nezrelost i formalni ulazak u tako ozbiljnu zajednicu.
„Ako su razlozi za stupanje u brak očekivanja okoline ili ispunjavanje forme, onda je vrlo lako i brzo razbiti brak“, ističe Vasić.
Dodaje da su najveći gubitnici djeca koja su rođena u braku.
„Njima je sudbina budućnosti da će proces socijalizacije biti kompliciran, složen i vrlo težak za njih. Moramo posvetiti više pažnje jedni drugima, ali i onoj stečenoj djeci koja nisu ništa kriva, a koja plaćaju veliku cijenu za našu neozbiljnost i neodgovornost“, kaže Vasić za „Nezavisne novine“.
Prema podacima Zavoda, nakon razvoda braka najveći broj uzdržavane djece dodijeljen je ženi, 307 ili 75,4 posto od ukupnog broja uzdržavane djece, 52 ili 12,8 posto mužu, a 42 djece ili 10,3 posto dodijeljeno je na zajedničko skrbništvo mužu i ženi.
I dok mnogi odlučuju prekinuti brak, istovremeno se mnogi odlučuju i za sklapanje braka.
„U 2025. godini u Republici Srpskoj sklopljen je 4.921 brak, što je 175 brakova manje nego prethodne godine“, navodi Republički zavod za statistiku.
Kako dodaju, odgađanje sklapanja braka je evidentno, kako kod mladoženja, tako i kod nevjesta.
„Sve je veći pristup zapadnoeuropskom tipu braka, koji karakterizira kasnije sklapanje braka i odgađanje braka, što dovodi do smanjene stope nataliteta i time do pojave sve češćeg negativnog prirodnog prirasta, kao i smanjenja broja stanovnika određenih područja“, objašnjavaju.
Prošle godine, prema njihovim podacima, prosječna dob pri sklapanju braka za mladoženje bila je 32,6 godina i nepromijenjena je u odnosu na prethodnu godinu.
Prosječna dob pri sklapanju prvog braka za mladoženju bila je 30,6 godina, što predstavlja povećanje od 0,1 godinu u odnosu na prethodnu godinu. U razdoblju 1998.-2025. godine granica za sklapanje prvog braka za mladoženju povećana je za dvije godine. Ukupna prosječna dob mladenke pri sklapanju braka u odnosu na prethodnu godinu smanjena je za 0,3 godine i iznosi 29,4 godine, dok je prag za sklapanje prvog braka smanjen za 0,1 godinu i iznosi 27,7 godina. Prosječna dob mladenke pri prvom braku u razdoblju 1998.-2025. godine porasla je za tri godine”, dodaju u analizi.
