Dobar dio ljudi u Hrvatskoj smatra da živi u siromaštvu. To i osjeća prema svojim materijalnim prilikama i mogućnostima, ali nekima nedostaju egzaktni podaci da bi to potvrdili.

Prema kriterijima Europske unije, siromaštvo ili socijalna isključenost prijeti nekome ako ispunjava barem jedan od tri uvjeta. To su: uvjeti zarade ispod granice siromaštva, ako je kućanstvo suočeno s teškom materijalnom ili socijalnom oskudicom ili ako je vrlo mali broj članova kućanstva zaposlen.

Što se tiče primanja, smatra se da je osoba u riziku od siromaštva ako ima manje od 60 posto prosječnog prihoda. Prošle godine ta je linija iznosila neto 1.250 eura mjesečno za samce. Naime, oko 12,2 milijuna ljudi u Njemačkoj, odnosno 14,7 posto, živjelo je u sjeni siromaštva, a 2021. godine bilo ih je 16 posto, piše Fenix-magazin.

Prošle godine je 5,1 milijun ljudi, ili 6,1 posto, pretrpjelo tešku materijalnu ili socijalnu deprivaciju u Njemačkoj. To znači da su im zbog nedostatka novca životni izbori “prilično suženi”, na primjer, ne mogu platiti stanarinu ili hipoteku, otići tjedan dana na odmor, zamijeniti dotrajali namještaj ili jednom mjesečno otići u restoran s obitelji ili prijateljima.

Što se tiče trećeg kriterija, u Njemačkoj je 2022. godine oko 9,7 posto stanovništva mlađih od 65 godina živjelo u kućanstvu s vrlo malo zaposlenih. Sve to rezultira time da u Njemačkoj 20,9 posto stanovništva zadovoljava jedan od ta tri kriterija, što čini ukupno oko 17,3 milijuna ljudi.

Prema nepotpunim podacima, jer sve države članice nisu dostavile podatke, najmanje ljudi koji žive u siromaštvu ili socijalnoj izolaciji je u Finskoj, 16,3 posto, na suprotnom je kraju ljestvice Bugarska s 32,2 posto, dok je prosjek EU. a 21,7 posto, piše Fenix-magazin.

Nije poznato je li i Hrvatska dostavila svoje podatke, ali druga ekonomska mjerenja odavno nas ne stavljaju u društvo Finske ili Njemačke, nego Bugarske. Sudeći po životnom standardu, iznosima plaća, često minimalnih, ali i po broju ljudi koji kopaju po kontejnerima, rezultati bi moglo biti uznemirujući.

Dobar dio ljudi u Hrvatskoj smatra da živi u siromaštvu. To i osjeća prema svojim materijalnim prilikama i mogućnostima, ali nekima nedostaju egzaktni podaci da bi to potvrdili.

Prema kriterijima Europske unije, siromaštvo ili socijalna isključenost prijeti nekome ako ispunjava barem jedan od tri uvjeta. To su: uvjeti zarade ispod granice siromaštva, ako je kućanstvo suočeno s teškom materijalnom ili socijalnom oskudicom ili ako je vrlo mali broj članova kućanstva zaposlen.

Što se tiče primanja, smatra se da je osoba u riziku od siromaštva ako ima manje od 60 posto prosječnog prihoda. Prošle godine ta je linija iznosila neto 1.250 eura mjesečno za samce. Naime, oko 12,2 milijuna ljudi u Njemačkoj, odnosno 14,7 posto, živjelo je u sjeni siromaštva, a 2021. godine bilo ih je 16 posto, piše Fenix-magazin.

Prošle godine je 5,1 milijun ljudi, ili 6,1 posto, pretrpjelo tešku materijalnu ili socijalnu deprivaciju u Njemačkoj. To znači da su im zbog nedostatka novca životni izbori “prilično suženi”, na primjer, ne mogu platiti stanarinu ili hipoteku, otići tjedan dana na odmor, zamijeniti dotrajali namještaj ili jednom mjesečno otići u restoran s obitelji ili prijateljima.

Što se tiče trećeg kriterija, u Njemačkoj je 2022. godine oko 9,7 posto stanovništva mlađih od 65 godina živjelo u kućanstvu s vrlo malo zaposlenih. Sve to rezultira time da u Njemačkoj 20,9 posto stanovništva zadovoljava jedan od ta tri kriterija, što čini ukupno oko 17,3 milijuna ljudi.

Prema nepotpunim podacima, jer sve države članice nisu dostavile podatke, najmanje ljudi koji žive u siromaštvu ili socijalnoj izolaciji je u Finskoj, 16,3 posto, na suprotnom je kraju ljestvice Bugarska s 32,2 posto, dok je prosjek EU. a 21,7 posto, piše Fenix-magazin.

Nije poznato je li i Hrvatska dostavila svoje podatke, ali druga ekonomska mjerenja odavno nas ne stavljaju u društvo Finske ili Njemačke, nego Bugarske. Sudeći po životnom standardu, iznosima plaća, često minimalnih, ali i po broju ljudi koji kopaju po kontejnerima, rezultati bi moglo biti uznemirujući.