Direkcija za civilno zrakoplovstvo (BHDCA) pripremila je izmjenu Odluke o visini naknade koju plaćaju operateri zrakoplova po prevezenom putniku i toni prevezene robe, i to na način da zračne luke dobiju više novca, što se može smatrati kao ustupak zračnim lukama kako bi pristali na ponovno uvođenje takse za putnike u odlasku i toni prevezene robe, pišu Nezavisne.

Naime, Odluka o visini naknade koju plaćaju operateri  po prevezenom putniku u odlasku i toni prevezene robe stavljena je izvan snage jer su zračne luke tvrdile da im zbog toga odlaze zrakoplovne-kompanije, posebno one niskobudžetne koje su dominantne u BiH. Te zrakoplovne-kompanije plaćale su tri KM po putniku u odlasku i 40 KM po toni prevezene robe.

Po tom osnovu BHDCA prikupi oko 3,5 milijuna KM godišnje i još “aktivnom” Odlukom o visini naknade koju plaćaju operateri zrakoplova po prevezenom putniku i toni prevezene robe zračnim lukama pripada svega tri posto. Sada, izmijenjenom odlukom predviđeno je da zračnim lukama po tom osnovu pripada 15 posto, ali na sve to treba dati suglasnost Vijeće ministara BiH.

Praktično, na prihode od 3,5 milijuna KM zračne luke su do sada dobivale 105.000 KM, a ukoliko nova odluka stupi na snagu 525.000 KM.

Kako neslužbeno saznaju Nezavisne novine, ta izmijenjena odluka uskoro će se naći pred ministrima, i u slučaju usvajanja od početka godine ponovo će se plaćati naknade po putniku i toni prevezene robe koje su stavljene van snage.

“Ministarstvo prijevoza i komunikacija i BHDCA prepoznali su izazove i u tom smislu na prijedlog ministra komunikacija i prijevoza, a u koordinaciji sa generalnim direktorom BHDCA dogovorena je izmjena odluke u smislu izmjene namjene u koje se koriste naknade na način da se izmijeni struktura namjene naknada prikupljenih po ovom osnovu, kako bi se na adekvatan način pomogli zračnim lukama i drugim subjektima u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine”, navodi se u obrazloženju odluke koja će se naći na dnevnom redu Vijeća ministara BiH.

Inače, zračne luke u BiH tražili su da se Odluka o visini naknade koju plaćaju operateri zrakoplovstva po prevezenom putniku i toni prevezene robe stavi izvan snage tvrdeći da zbog toga odlaze niskobudžetne kompanije i pada broj putnika s aerodroma. Međutim, analiza koju je uradila BHDCA, a o kojoj su “Nezavisne” nedavno pisale, pokazala je da to nije točno i da, usprkos tome što je plaćanje naknade ukinuto, nije došlo do povećanja broja putnika, već čak i do smanjenja.

“Za prvih šest mjeseci 2024. godine, ukupan broj odlazećih putnika sa međunarodnih zračnih luka u BiH iznosi 485.375, dok je u istom periodu 2023. godine ukupan broj odlazećih putnika sa zračnih luka u BiH iznosio 546.350 putnika, odnosno bio je veći za 12,56 posto”, navodi se u analizi koju je uradio BHDCA.

Marko Đuzel, direktor Zračne luke Mostar, za “Nezavisne” kaže da još nije za to da se takse koje su sada izvan snage plaćaju te da se za godinu dana ne mogu vidjeti efekti svega toga.

“Jedna godina nije mjerodavna da se dobije neki pozitivan efekt. Treba produžiti sve još godinu dana i poslije toga je uvesti, ali najaviti kompanijama šest mjeseci prije da se to uvodi. Mora BHDCA funkcionirati i imati primanja, i to je moje mišljenje”, rekao je Đuzel za “Nezavisne”.

Direkcija za civilno zrakoplovstvo (BHDCA) pripremila je izmjenu Odluke o visini naknade koju plaćaju operateri zrakoplova po prevezenom putniku i toni prevezene robe, i to na način da zračne luke dobiju više novca, što se može smatrati kao ustupak zračnim lukama kako bi pristali na ponovno uvođenje takse za putnike u odlasku i toni prevezene robe, pišu Nezavisne.

Naime, Odluka o visini naknade koju plaćaju operateri  po prevezenom putniku u odlasku i toni prevezene robe stavljena je izvan snage jer su zračne luke tvrdile da im zbog toga odlaze zrakoplovne-kompanije, posebno one niskobudžetne koje su dominantne u BiH. Te zrakoplovne-kompanije plaćale su tri KM po putniku u odlasku i 40 KM po toni prevezene robe.

Po tom osnovu BHDCA prikupi oko 3,5 milijuna KM godišnje i još “aktivnom” Odlukom o visini naknade koju plaćaju operateri zrakoplova po prevezenom putniku i toni prevezene robe zračnim lukama pripada svega tri posto. Sada, izmijenjenom odlukom predviđeno je da zračnim lukama po tom osnovu pripada 15 posto, ali na sve to treba dati suglasnost Vijeće ministara BiH.

Praktično, na prihode od 3,5 milijuna KM zračne luke su do sada dobivale 105.000 KM, a ukoliko nova odluka stupi na snagu 525.000 KM.

Kako neslužbeno saznaju Nezavisne novine, ta izmijenjena odluka uskoro će se naći pred ministrima, i u slučaju usvajanja od početka godine ponovo će se plaćati naknade po putniku i toni prevezene robe koje su stavljene van snage.

“Ministarstvo prijevoza i komunikacija i BHDCA prepoznali su izazove i u tom smislu na prijedlog ministra komunikacija i prijevoza, a u koordinaciji sa generalnim direktorom BHDCA dogovorena je izmjena odluke u smislu izmjene namjene u koje se koriste naknade na način da se izmijeni struktura namjene naknada prikupljenih po ovom osnovu, kako bi se na adekvatan način pomogli zračnim lukama i drugim subjektima u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine”, navodi se u obrazloženju odluke koja će se naći na dnevnom redu Vijeća ministara BiH.

Inače, zračne luke u BiH tražili su da se Odluka o visini naknade koju plaćaju operateri zrakoplovstva po prevezenom putniku i toni prevezene robe stavi izvan snage tvrdeći da zbog toga odlaze niskobudžetne kompanije i pada broj putnika s aerodroma. Međutim, analiza koju je uradila BHDCA, a o kojoj su “Nezavisne” nedavno pisale, pokazala je da to nije točno i da, usprkos tome što je plaćanje naknade ukinuto, nije došlo do povećanja broja putnika, već čak i do smanjenja.

“Za prvih šest mjeseci 2024. godine, ukupan broj odlazećih putnika sa međunarodnih zračnih luka u BiH iznosi 485.375, dok je u istom periodu 2023. godine ukupan broj odlazećih putnika sa zračnih luka u BiH iznosio 546.350 putnika, odnosno bio je veći za 12,56 posto”, navodi se u analizi koju je uradio BHDCA.

Marko Đuzel, direktor Zračne luke Mostar, za “Nezavisne” kaže da još nije za to da se takse koje su sada izvan snage plaćaju te da se za godinu dana ne mogu vidjeti efekti svega toga.

“Jedna godina nije mjerodavna da se dobije neki pozitivan efekt. Treba produžiti sve još godinu dana i poslije toga je uvesti, ali najaviti kompanijama šest mjeseci prije da se to uvodi. Mora BHDCA funkcionirati i imati primanja, i to je moje mišljenje”, rekao je Đuzel za “Nezavisne”.