Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, sindikalna potrošačka košarica je u rujnu iznosila 3.131 marku. Ako se uzme u obzir da je prosječna plaća tisuću 387 maraka, a prosječna mirovina 723 marke, postavlja se pitanje – kako građani preživljavaju i čega su se morali odreći?

“Preživljam jer svaki dan razmišljam koliko mogu potrošiti. Tražim gdje da kupim jeftinije, a količine sam odavno smanjila”, kaže za BHRT osamdesetčetvorogodišnja umirovljenica iz Banja Luke Rosa Divjak. Prisjeća se boljih vremena kada je mogla sebi mnogo više priuštiti. Žao joj, kaže, omladine što odlazi iz zemlje u potrazi za boljim životom.

“Moja mirovina je oko 500 maraka, tu su i računi, ja to sve uklopim nekako. Onaj tko ima manje od mene, teško je.”

Građani su ogorčeni što poskupljenjima nema kraja. 

A potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u rujnu pokrivena je sa 44 posto prosječnom i nepunih 20 posto minimalnom plaćom. U Savezu samostalnih sindikata BiH traže uvođenje diferencirane stope PDV-a i pomoć domaćim prizvođačima. Vlasti su, kažu, zakasnile sa svim sistemskim mjerama.

“Nažalost najveći broj građana u BiH preživljava. Ne živi normalno, prihvatljiv i dostojanstven život, već isključivo preživljava”, izjavila je Lejla Čaušević, Savez samostalnih sindikata BiH.

U Pokretu potrošača su izračunali da četveročlana obitelj za hranu mjesečno troši 1.400 maraka ili jednu prosječnu plaću. A gdje su ostali troškovi. Za mjesečnu potrošačku košaricu nisu dovoljne ni dvije prosječne plaće ni pet minimalnih.

“Jedna prosječna plaća samo za hranu. Taj primjer nemamo u okruženju. U Njemačkoj 30 posto jedne prosječne plaće ide na hranu. Odričemo se se svega i svačega. Odričemo se obrazovanja, kulture, sporta, higijene”, rekao je Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača ‘Fortuna’.

Koliko je srozan životni standard građana pokazuje i analiza ekonomiste Faruka Hadžića. On je izračunao da su građani za 100 maraka prije tri godine mogli da kupe 28 litara mlijeka, 25 kilograma brašna, 36 kilograma šećera više nego u ovoj godini. To se događa, zaključuje, kada se na vrijeme ne bori protiv inflacije.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, sindikalna potrošačka košarica je u rujnu iznosila 3.131 marku. Ako se uzme u obzir da je prosječna plaća tisuću 387 maraka, a prosječna mirovina 723 marke, postavlja se pitanje – kako građani preživljavaju i čega su se morali odreći?

“Preživljam jer svaki dan razmišljam koliko mogu potrošiti. Tražim gdje da kupim jeftinije, a količine sam odavno smanjila”, kaže za BHRT osamdesetčetvorogodišnja umirovljenica iz Banja Luke Rosa Divjak. Prisjeća se boljih vremena kada je mogla sebi mnogo više priuštiti. Žao joj, kaže, omladine što odlazi iz zemlje u potrazi za boljim životom.

“Moja mirovina je oko 500 maraka, tu su i računi, ja to sve uklopim nekako. Onaj tko ima manje od mene, teško je.”

Građani su ogorčeni što poskupljenjima nema kraja. 

A potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u rujnu pokrivena je sa 44 posto prosječnom i nepunih 20 posto minimalnom plaćom. U Savezu samostalnih sindikata BiH traže uvođenje diferencirane stope PDV-a i pomoć domaćim prizvođačima. Vlasti su, kažu, zakasnile sa svim sistemskim mjerama.

“Nažalost najveći broj građana u BiH preživljava. Ne živi normalno, prihvatljiv i dostojanstven život, već isključivo preživljava”, izjavila je Lejla Čaušević, Savez samostalnih sindikata BiH.

U Pokretu potrošača su izračunali da četveročlana obitelj za hranu mjesečno troši 1.400 maraka ili jednu prosječnu plaću. A gdje su ostali troškovi. Za mjesečnu potrošačku košaricu nisu dovoljne ni dvije prosječne plaće ni pet minimalnih.

“Jedna prosječna plaća samo za hranu. Taj primjer nemamo u okruženju. U Njemačkoj 30 posto jedne prosječne plaće ide na hranu. Odričemo se se svega i svačega. Odričemo se obrazovanja, kulture, sporta, higijene”, rekao je Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača ‘Fortuna’.

Koliko je srozan životni standard građana pokazuje i analiza ekonomiste Faruka Hadžića. On je izračunao da su građani za 100 maraka prije tri godine mogli da kupe 28 litara mlijeka, 25 kilograma brašna, 36 kilograma šećera više nego u ovoj godini. To se događa, zaključuje, kada se na vrijeme ne bori protiv inflacije.