Prema izvješću Human Rights Watcha, BiH je peta zemlja na svijetu po smrtnosti povezanoj sa zagađenjem zraka. Porast broja oboljelih od malignih bolesti potvrđuje i službena statistika
O zdravlju bh. građana pišu i strani mediji. Naime, bruxelleski list Politico navodi kako je Zenica, grad s približno 100.000 stanovnika, jedna je od najzagađenijih sredina u BiH. Lokalna ekološka organizacija Eko forum upozorava da je glavni izvor onečišćenja ogromna čeličana u vlasništvu kompanije ArcelorMittal, koja koristi ugljen kao primarni izvor energije. Ova čeličana, gotovo jednako velika kao i sam grad, desetljećima je središte industrije, ali i glavni uzročnik ozbiljnih zdravstvenih problema stanovnika.
Novinar bruxelleskog lista piše da se na svom prvom putovanju u Zenicu 2019. godine susreo s lokalnim aktivistom koji mu je tom prilikom rekao: “Ovdje smo svi bolesni, samo neki to još ne znaju.” Dvije godine poslije taj je čovjek preminuo od raka pluća, a njegova smrt mnoge je potaknula da se dublje pozabave problemom zagađenja u ovoj regiji. Stanovnici Zenice i okolnih sela, poput Tetova, žive u stalnom strahu za svoje zdravlje. Alma se u Tetovo doselila prije više od 40 godina, kada se udala. – Tada je mnogo ljudi radilo u tvornici, ali danas je situacija užasna. U krugu od 300 metara od moje kuće svi imaju rak – kazala je Alma, koja je 2021. godine i sama oboljela od raka želuca. Ovaj problem ne tiče se samo Zenice ili BiH već šireg područja središnjeg Balkana. Mnoge industrijske gradove i sela diljem regije, poput Tuzle i Banovića, zahvaća zagađenje zraka prouzročeno zastarjelim termoelektranama na ugljen, rudnicima lignita i odlagalištima pepela.
Prema izvješću Human Rights Watcha, BiH je peta zemlja na svijetu po smrtnosti povezanoj sa zagađenjem zraka. Porast broja oboljelih od malignih bolesti potvrđuje i službena statistika. Prema podacima entitetskih zavoda za javno zdravstvo za 2022., u BiH je od karcinoma umrla čak 7071 osoba. Od toga je na području FBiH od karcinoma umrlo ukupno 4436 osoba, od kojih je 2477 muškaraca i 1959 žena. Što se tiče FBiH, u proteklih 10 godina broj oboljelih i umrlih od malignih neoplazmi je u porastu. Stopa obolijevanja (morbiditeta) od malignih neoplazmi u 2022. iznosila je 87 na 10.000 stanovnika, a 2021. godine 84. Usporedbe radi, 2013. iznosila je 63, a 2014. godine 67, podaci su Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Stopa umiranja (mortaliteta) od malignih neoplazmi u 2022. iznosila je 206 na 100.000 stanovnika, 2013. godine 73, a 2014. godine 188. Nešto veća stopa umrlih bila je 2020. za vrijeme pandemije COVID-19 i iznosila je 218. Što se tiče oboljele djece odnosno adolescenata (od 0 do 19 godina), od malignih neoplazmi, u 2019. broj oboljelih iznosio je 143, sljedeće godine, 2020., broj je bio 68, a 2021. godine 124 te 2022. godine 133.
Podaci o tome koliki broj ljudi u BiH boluje od neke vrste karcinoma vrlo su zabrinjavajući. A broj oboljelih raste. Stopa smrtnosti od malignih neoplazmi u FBiH pokazuje trend značajnijeg rasta, s vrijednostima 130 na 100.000 stanovnika u 2000. do 212 na 100.000 stanovnika u 2021. Najviša stopa smrtnosti 2022. u FBiH registrirana je u SŽ-u, od 281 na 100.000 stanovnika. Na području ZHŽ-a bilježi se broj od 135 oboljelih osoba na 100.000 stanovnika. U TŽ-u broj novooboljelih u 2022. iznosio je 824, dok je umrlo 709 osoba. Taj broj je u 2023. godini nešto manji te se bilježi 739 novooboljelih, dok je broj umrlih 707. U USŽ-u u 2021. bila je prijavljena 601 osoba oboljela od malignih bolesti, a umrlih je bilo 433. U 2022. oboljelo je 519 ljudi, a zabilježeno je 320 umrlih.
Najveći broj oboljelih je od karcinoma bronha, pluća i dušnika, od kojih se bilježi i najveći broj umrlih, a tu statistiku prati karcinom dojke, prostate, želuca i jetre. U SBŽ-u je u 2022. broj novooboljelih od karcinoma iznosio 388, a umrle su 354 osobe. Godinu poslije novooboljelih je bilo 397, a umrlih 313. Najveći broj oboljelih bio je od karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva, od kojih je također bila najveća smrtnost.
