– U ovo doba godine, posebno kada je berba maslina, maslinari i svi oni koji pomažu u berbi moraju paziti na poskoke koji se u ovo vrijeme penju na stabla, odnosno kojih ima u rujnu i listopadu “skrivenih” u granama stabala – govori nam izv. prof. dr. sc. Dragan Ledina, specijalist infektologije sa Klinike za infektologiju KBC-a Split.
Bilo bi dobro kada bi oni koji idu u branje maslina na rukama imali i rukavice, koje donekle štite od ugriza poskoka, a posebnu pažnju moraju usmjeriti prema višim granama maslina, gdje bi mogao poskok obitavati. Zašto prema višim granama? Iz jednostavnog razloga jer je ugriz poskoka u vrat osobe, nešto najgore što se može dogoditi, jer se u vratu nalaze velike krvne žile, a ugriz u njih je nešto najgore. Dakle, poskok može skočiti sa gornjih grana i ugristi za vrat.
Priču o poskocima ponovno su aktualizirala dva slučaja ugriza poskoka, u dvije odvojene situacije, u vremenskom periodu manjem od 48 sati na području Splitsko-dalmatinske županije, odnosno okolice Splita.
Dva ista ugriza u tako kratkom periodu na udaljenosti od 50-tak kilometara jedan od drugog, zaista spadaju u bizarne događaje.
Dakle, dva poskoka, kao da su se dogovorili kako će djelovati te su napali dvije osobe koje su boravile u prirodi. Jedan od njih je u petak ugrizao poviše Omiša 22-godišnjeg penjača, koji je penjao neku od poznatih omiških stijena, a drugi je poskok “djelovao” u trogirskom zaleđu u subotu gdje je 66-godišnjakinja čistila put do polja. Obojicu je poskok ugrizao u ruku.
– To dvoje naših pacijenata dobro se oporavlja i mislim kako će kroz dan-dva biti pušteni na kućnu njegu. Čim su dovedeni kod nas na Kliniku za infektologiju KBC-a Split, primili su serum protiv ugriza zmije otrovnice, a pacijentica je i docijepljena i protiv tetanusa – rekao nam dr. Ledina.
Kada zmija otrovnica “za srce ugrize” najbolje je reagirati u vremenskom periodu “odmah” ili najdalje do četiri sata.
– Bilo bi najbolje kada bi potencijalni pacijenti koje ugrize zmija u bolnicu bili dovedeni što prije ili najdalje do četiri sata, a kako se iz svih dijelova SDŽ, do bolnice može stići u roku do četiri sata, ljudi koje ugrize zmija ne trebaju paničariti. U slučaju ugriza nije potrebno podvezivanje ekstremiteta, potrebno je ugrizeni ekstremitet samo imobilizirati da miruje – navodi dr. Ledina.
Godišnji prosjek ugriza zmija otrovnica u SDŽ je od 12 do 14 slučajeva.
– Ove godine do sada smo imali osam slučajeva, ali ja se sjećam godina, kada smo imali i do 24 slučaja ugriza zmije otrovnice. Prije je bilo kudikamo više ugriza, kada su ljudi radili u poljima, obrađivali zemlju, a sada kada se malo tko bavi tim poslovima i ugriza zmija je manje.
Sada više stradavaju turisti, koji u prirodi ili po okolonim planinama nose obuću i odjeću koja nije adekvatna za to okruženje. Idu u planine i u prirodu u “šlapama”, a kada se penju po stijenama, često nemaju rukavice na rukama, pa ih zmija može ugristi, kazao je dr. Ledina.
– Ako osoba koja radi u polju ili se penje po stijenama ima na rukama rukavice, potencijalni ugriz zmije bi u organizam “poslao” manje otrova. Isto tako je i s dobrom obućom, koja priječi ugriz. U posljednje 34 godine, od kada ja radim na Klinici samo je jedna osoba u SDŽ preminula od ugriza poskoka i to malo dijete kojemu je poskok dospio u dječja kolica, u kojima se dijete nalazilo – rekao je dr. Ledina.
Dakle, oprez je potreban, jer opasnst vreba tamo gdje je najmanje očekujemo.
– Ljudi moraju biti oprezni, pogotovo od travnja do studenog, kada je toplije vrijeme i kada zmije vode aktivniji život, odnosno kada ljudi više vremena provode u prirodi. Iskreno se ne mogu sjetiti da smo ikada ugriz poskoka ili riđovke (druga vrsta zmije otrovnice koja obitava u Dalmaciji), koja ipak više obitava u centralnoj Hrvatskoj, zabilježili u prosincu, siječnju i veljači. Znao je biti pokoji ugriz u ožujku, ali to je bilo rijetko, kazao je dr. Ledina.
Ima li razlike između otrova poskoka i riđovke?
– Radi se praktično o istom otrovu. Nakon ugriza zmije otrovnice na mjestu ugriza nastane oteklina, ali oteklina nastane i na mjestu ugriza zmije koja nije otrovnica. No, kod ugriza otrovnicee nakon nekog vremena nastane hematom, podljev krvi ili to područje oko ugriza poplavi, nastane “plavi” otok i on se širi.
U slučaju da osobu ugrize zmija koja nije otrovnica, nije potrebna nikakva terapija, ali liječnik mora vidjeti ozljedu i pratiti daljnji razvoj. Za kraj apel svima koji borave u prirodi u vrijeme lijepog i toplog vremena, u periodu od travnja do studenoga. Morate na sebi imati prikladnu odjeću, a poglavito obuću, a ako radite u polju, obavezno i rukavice – zaključio je izv. prof. dr. sc. Dragan Ledina.
