U kanadskoj provinciji Ontario dijete je umrlo od bjesnoće nakon što mu je šišmiš uletio u sobu. Kako je naveo Malcolm Lock, liječnik koji je proglasio smrt, roditelji nisu vidjeli znakove ugriza niti ogrebotine na djetetu zbog čega nije primio cjepivo protiv bjesnoće, prenosi BBC.

Radi se o prvom domaćem slučaju bjesnoće u Ontariju od 1967. godine. Neimenovano dijete, čiju dob službenici nisu otkrili, u bolnicu je odvedeno početkom rujna te je kasnije umrlo.

Bjesnoća je rijetka, ali smrtonosna virusna bolest koja se može prenijeti na ljude sa zaražene životinje poput šišmiša, kojota, lisice ili rakuna. Najčešći način prijenosa je preko sline, a bolest koja se razvije uzrokuje ozbiljna oštećenja mozga i leđne moždine te gotovo uvijek uzrokuje smrt nakon pojave simptoma.

Lock je rekao da se postotak šišmiša s bjesnoćom u južnoj regiji Ontarija koju on nadzire povećao s manje od 10 na 16 posto posljednjih godina.

– Iznimno je važno da svatko tko je izložen nekom obliku napada šišmiša da potraži liječničku pomoć – rekao je Lock i dodao da je potrebno odmah zatražiti liječenje i cijepljenje, čak i ako tragovi ugriza nisu odmah vidljivi.

Otkako je počelo izvješćivanje 1924. godine, bilo je 28 slučajeva bjesnoće u šest provincija od kojih su svi bili smrtonosni. Zdravstvena agencija rekla je kako su gotovo svi ti slučajevi bili posljedica izloženosti napadima šišmiša u nekoj drugoj zemlji.

U SAD-u je od 2009. do 2018. dokumentirano 25 slučajeva bjesnoće kod ljudi prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). U Ujedinjenom Kraljevstvu svi slučajevi bjesnoće od 1902. godine bili su rezultat infekcija koje su se dogodile u inozemstvu, a od 1946. zabilježeno je 26 slučajeva.

U kanadskoj provinciji Ontario dijete je umrlo od bjesnoće nakon što mu je šišmiš uletio u sobu. Kako je naveo Malcolm Lock, liječnik koji je proglasio smrt, roditelji nisu vidjeli znakove ugriza niti ogrebotine na djetetu zbog čega nije primio cjepivo protiv bjesnoće, prenosi BBC.

Radi se o prvom domaćem slučaju bjesnoće u Ontariju od 1967. godine. Neimenovano dijete, čiju dob službenici nisu otkrili, u bolnicu je odvedeno početkom rujna te je kasnije umrlo.

Bjesnoća je rijetka, ali smrtonosna virusna bolest koja se može prenijeti na ljude sa zaražene životinje poput šišmiša, kojota, lisice ili rakuna. Najčešći način prijenosa je preko sline, a bolest koja se razvije uzrokuje ozbiljna oštećenja mozga i leđne moždine te gotovo uvijek uzrokuje smrt nakon pojave simptoma.

Lock je rekao da se postotak šišmiša s bjesnoćom u južnoj regiji Ontarija koju on nadzire povećao s manje od 10 na 16 posto posljednjih godina.

– Iznimno je važno da svatko tko je izložen nekom obliku napada šišmiša da potraži liječničku pomoć – rekao je Lock i dodao da je potrebno odmah zatražiti liječenje i cijepljenje, čak i ako tragovi ugriza nisu odmah vidljivi.

Otkako je počelo izvješćivanje 1924. godine, bilo je 28 slučajeva bjesnoće u šest provincija od kojih su svi bili smrtonosni. Zdravstvena agencija rekla je kako su gotovo svi ti slučajevi bili posljedica izloženosti napadima šišmiša u nekoj drugoj zemlji.

U SAD-u je od 2009. do 2018. dokumentirano 25 slučajeva bjesnoće kod ljudi prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). U Ujedinjenom Kraljevstvu svi slučajevi bjesnoće od 1902. godine bili su rezultat infekcija koje su se dogodile u inozemstvu, a od 1946. zabilježeno je 26 slučajeva.