Već se neko vrijeme najavljuje da će obvezno dvomjesečno služenje vojnog roka započeti početkom 2025. godine, no iako su MORH i Oružane snage spremni provoditi obuku od 1. siječnja, upitno je hoće li se to tada i ostvariti s obzirom na to da je potreban politički dogovor na razini vrha države.
Ministar obrane Ivan Anušić ovaj je tjedan nekoliko je pita izjavio da su Ministarstvo obrane i Oružane snage potpuno spremni provoditi temeljnu vojnu obuku već od 1. siječnja 2025.
Spremni su instruktori, a postoje i tri lokacije za smještaj ročnika.
– Mi smo o tome izvijestili i premijera i predsjednika države. Čeka se politička odluka i suglasje i mi smo spremni to provoditi onog trenutka kada bude politička odluka ‘da, krećemo’ – od 1. siječnja, 1. lipnja ili 31. kolovoza. Svejedno nam je, recite kada i mi krećemo, rekao je Anušić.
Potrebne izmjene Zakona o obrani
Da bi se vojni rok uveo 1. siječnja, potrebne su i izmjene Zakona o obrani s obzirom na to da on propisuje da služenje vojnog roka traje šest mjeseci, a ne najavljena dva, ali i da je “služenje vojnog roka odnosno civilne službe obvezno po sili zakona u slučaju neposredne ugroženosti ili ratnog stanja”.
Obvezno služenje vojnog roka zamrznuto je 2008. i postalo je dragovoljno, no izmijenjeno sigurnosno ozračje u Europi i svijetu navelo je vlast da razmišlja o ponovnom uvođenju neke vrste vojnog roka.
– Nije ova tema došla jer je to nečiji hir, nego gledamo što se zbiva oko nas i što rade druge odgovorne vlade. Moramo biti odgovorni, a ne spavati i praviti se da je oko nas sve super, a oko nas kriznih žarišta koliko hoćeš, rekao je premijer Andrej Plenković.
Naveo je agresiju Rusije na Ukrajinu, napad Hamasa na Izrael, tenzije na Kosovu, prijetnje zbog nezakonitih migracija, ali i niz terorističkih napada u Europi u proteklih 15-ak godina.
Potkraj kolovoza, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović ponovio je da obavezan vojni rok treba biti dogovor vlasti, ne nečiji politički hir.
– Do odluke o uvođenju vojnog roka treba doći na zakonit i ustavan način, suradnjom najviših tijela državne vlasti i zapovjednog lanca, rekao je.
Dodao je da odluku o tome ne treba donositi “preko koljena” jer nismo izravno ugroženi ratom, ali i da se uvijek trebamo ponašati i razmišljati da nekakva opasnost negdje postoji – vidjeti što time dobivamo, što gubimo i koliko smo daleko odmaknuli u ustroju profesionalne vojske.
Upitno suglasje, izmjene nakon predsjedničkih izbora?
Hoće li do suglasja na najvišoj razini doći, upitno je jer je Anušić rekao da ponašanje Milanovića dovodi u pitanje normalno funkcioniranje oružanih snaga, poručivši kako neće dopustiti da itko vrši pritisak i zloupotrebljava ih te najavio zakonske izmjene koje bi jasnije definirale ovlasti predsjednika.
Anušić je u srijedu rekao kako je prijedlog izmjena Zakona o obrani gotov i upućen na Vladu, ali da se ništa neće raditi dok ne prođu predsjednički izbori.
– Neovisno tko će biti izabran za predsjednika, te izmjene moraju ići jer se pokazalo da se trenutna situacija mora mijenjati jer u budućnosti opet može doći netko tko će blokirati normalno funkcioniranje Oružanih snaga, poručio je Anušić.
Milanović je pak rekao kako je pričanje o izmjenama Zakona o obrani bez suglasnosti predsjednika “protuustavna rabota”.
