Vijest da je glumac Moamer Kasumović osuđen za bludničenje nad maloljetnikom šokirala je javnost, a dodatni nemir izazvala je informacija da je zatvorsku kaznu od godinu dana otplatio s 36.500 KM.
Tim povodom, federalni ministar pravde Vedran Škobić za Fenu je komentirao mogućnost izmjene Kaznenog zakona FBiH, istaknuvši kako su u posljednja četiri do pet mjeseci primili velik broj inicijativa za izmjenu zakona upravo na ovu temu. Izrazio je nadu da će izmjene zakona biti na parlamentarnim klupama unutar mjesec dana.
– Svatko tko se ozbiljno bavi ovim poslom neće potrčati kad su ovakve stvari u pitanju, nego će pažljivo razmotriti svaku inicijativu, jer je među njima bilo kvalitetnih prijedloga. Nacrt je sada konačan, te je upućen Federalnom ministarstvu financija i Uredu za zakonodavstvo na usklađivanje s europskim direktivama. Očekujem da ćemo u sljedećih sedam do petnaest dana uputiti te izmjene Vladi Federacije, gdje će Nacrt izmjena i dopuna Zakona biti usvojen i upućen u parlamentarnu proceduru. Nadam se, uz dobru volju svih, da će zakon biti na parlamentarnim klupama unutar mjesec dana – pojasnio je ministar Škobić.
Istaknuo je kako je cilj predloženih izmjena pooštravanje kazni, osobito za kaznena djela koja se tiču zaštite djece i obitelji. Primjerice, sadašnji Kazneni zakon za bludne radnje predviđa kaznu od šest mjeseci do pet godina, dok bi donja granica kazne izmjenama bila podignuta na jednu godinu.
– Također, uveli smo i niz drugih kaznenih djela, kao što su spolno uznemiravanje, zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja, uhođenje, odnosno sve ono što se može zloupotrijebiti protiv djece. Uveli smo jedan novi vid izvršenja tog kaznenog djela, odnosno da je on moguć i putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija – pojasnio je on.
Kaže da je glavni cilj ovih izmjena bio implementacija Istanbulske i Lanzarote konvencije, što je sada gotovo u potpunosti integrirano u ovaj zakon.
Osim toga, jedna od novina u ovim izmjenama bit će onemogućenje otkupa kazne za kaznena djela protiv slobode i spolnog morala, kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kaznena djela protiv braka i obitelji, na štetu djeteta.
– Dakle, postoji nulta tolerancija kada su izmjene ovoga zakona u pitanju jer ne želimo dozvoliti da se ponovi ovo što se sada dogodilo. Nadam se da i na ovaj način sprječavamo da se takve situacije ubuduće dogode – rekao je ministar, pozvavši sve koji mogu pomoći u procesu usvajanja izmjena zakona da to učine jer je cilj isključivo zaštita najranjivijih skupina.
Iako ne može komentirati pojedinačne predmete, Škobić je ukazao na važnost dosljedne primjene zakona, ističući da je odgovornost na pravosuđu u Bosni i Hercegovini, jednim dijelom i na Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću koje kontrolira rad pravosuđa i daje smjernice.
– Nedavno sam bio u Parlamentu FBiH na tematskoj sjednici koju je organizirao OESS na temu nasilja u obitelji. Zaključci OESS-a su da je problem, kada je u pitanju nasilje u obitelji, a ja bih se usudio reći i ova vrsta problema, nedosljedna primjena zakona. Ne postoji idealan zakon, ne postoji zakon koji će, i kad se propiše, osigurati dosljednu primjenu. To je do onih koji primjenjuju taj zakon, na njihovoj odgovornosti – smatra Škobić.
Drugi problem koji je OESS detektirao leži u sankcioniranju počinitelja, odnosno u kaznenoj politici koja je u određenim situacijama blaga, ističe ministar.
– Strogoća se trenira na nekim drugim kaznenim djelima koja možda nisu toliko opasna, međutim na ovima gdje se djeca i žene trebaju zaštititi, tu imamo problem. Primjer koji je naveden na toj tematskoj sjednici bio je da je počinitelj kaznenog djela nasilja u obitelji dva puta zaredom kažnjen uvjetno. Pitam se, ako dosljedno primjenjujemo Kazneni zakon, kako je moguće da je istoj osobi u jednoj godini izrečena dva puta mjera uvjeta za takvo kazneno djelo. To je problem na koji treba dati odgovor netko iz pravosuđa. Možemo mi donijet zakon bilo kakav, ukoliko se on dosljedno ne primjenjuje od strane onih koju su ga dužni primjenjivati, nama je trud uzalud – dodaje Škobić.
Izrazio je nadu da će cijeli sustav, kroz sinergiju, uspjeti odgovoriti na ovaj problem ako zauzme stav da je prioritet zaštititi dijete u ovakvim situacijama.
Govoreći o Registru pedofila koji bi trebao stupiti na snagu 26. rujna, ministar pravde Vedran Škobić pojasnio je da je zauzet stav da registar neće biti javan, a kako bi se izbjegle komplikacije vezane za osnovna prava propisana Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
– Ideja je da Registar bude dostupan tužiteljstvu, sudstvu i policiji kada vrše istražne radnje i određene postupke. Što se tiče drugih, bit će dostupan institucijama koje rade s djecom. Na primjer, ukoliko netko namjerava zaposliti određenu osobu ili želi sebe zaštititi iz mjere predostrožnosti ili sumnje, on uvijek može poslati upit nadležnom organu koji će provjeriti nalazi li se ta osoba u registru. Ukoliko se nalazi, institucija koja je raspisala natječaj dobit će tu informaciju te će obustaviti natječaj i prijem takve osobe s jasno argumentiranim i legitimnim razlozima – podvukao je on.
Federalni ministar Škobić na kraju je rekao da bi Registar trebao stupiti na snagu u nadolazećim danima, nakon objave Pravilnika o njegovom radu.
