Europska središnja banka (ECB) smanjila je kamatne stope u eurozoni za još četvrtinu postotnog boda, ocijenivši da su stvoreni “primjereni uvjeti” za daljnje ublažavanje “restriktivne” monetarne politike, uz potvrđene prognoze o slabljenju inflacije.
Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako od 18. rujna 3.65 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 3.5 posto. Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će kamatu od 3.9 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.
ECB napominje i da će od sredine rujna prema novim odredbama razlika između između kamatne stope za refinanciranje banaka i stope na prekonoćne depozite biti smanjena s pola postotnog boda na 0.15 postotnih bodova. Razlika između stope za prekonoćne pozajmice i stope za refinanciranja banaka i dalje će iznositi četvrtinu postotnog boda, napominju.
Upravno vijeće zaključilo je, na temelju ažuriranih prognoza inflacije, da su stvoreni “primjereni uvjeti” za sljedeći korak u ublažavanju monetarne politike. U kolovozu je, prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija u eurozoni zamjetno usporila, na 2.2 posto, najnižu razinu od srpnja 2021., kada su cijene na godišnjoj razini bilježile isti postotni rast. U ovogodišnjem srpnju iznosila je 2.6 posto.
Skuplje usluge
ECB je u novom izvješću potvrdio lipanjske projekcije inflacije, prema kojima inflacija u ovoj godini trebala iznositi 2.5 posto. U 2025. trebala bi usporiti na 2.2 posto, a u 2026. na 1.9 posto. pokazuje izvješće.
Stope inflacije ponovo će porasti u ostatku godine, napominju u ECB-u, dijelom i zato cijene energije više neće padati snažno kao do sada. Ponovo će se spustiti prema ciljanih dva posto u drugoj polovini iduće godine, prognoziraju.
Marginalno su podigli prognoze temeljne inflacije u ovoj i idućoj godini. Kada se isključe energija i hrana, temeljna stopa inflacije trebala bi u ovoj godini iznositi 2.9 posto, a u idućoj 2.3 posto. U 2026. trebala bi se spustiti na dva posto, u skladu s projekcijama iz lipnja.
Usluge su u proteklom razdoblju poskupjele više no što se očekivalo, napominju, a i plaće još uvijek rastu “povišenim tempom”. Međutim, pritisci na troškove rada jenjavaju, a zarada kompanija dijelom ‘amortizira’ utjecaj viših plaća na inflaciju, naglašavaju.
“Restriktivni uvjeti financiranja”
Blago su snizili projekcije gospodarskog rasta u eurozoni.
“Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni i ekonomska je aktivnost još uvijek prigušena, odražavajući slabu osobnu potrošnju i ulaganja”, objašnjavaju, prognozirajući smanjeni doprinos domaće potražnje u idućih nekoliko tromjesečja.
Ove bi godine po njihovoj novoj procjeni gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo porasti za 0.8 posto i blago ubrzati u iduće dvije godine, na 1.3 odnosno 1.5 posto.
Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati “primjerenu” visinu kamatnih stopa od “sjednice do sjednice”. Naglasili su ponovo i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.
ECB će striktno voditi računa da se inflacija u srednjoročnoj perspektivi “u primjerenom roku” spusti na ciljanih dva posto i zadržat će kamatne stope “na primjereno restriktivnoj razini” sve dok bude potrebno, ističe se u priopćenju.
