Današnji dan ostat će upisan u povijest kao prva komercijalna svemirska šetnja dvoje civila. Prvi civil koji je izašao u svemirsku šetnju jest američki mlijiarder Jared Isaacman.

Sarah Gillis, 30-godišnja inženjerka SpaceX-a, sprema se ispisati povijest zajedno s američkim pilotom i milijarderom Jaredom Isaacmanom, u prvoj svemirskoj šetnji dvoje civila. Isaacman je već zakoračio u ništavilo svemira, kao prvi civil koji je to učinio u povijesti čovječanstva. Taj trenutak označava značajnu prekretnicu jer ne samo da jer riječ o prvim civilima koji će se odvažiti u svemir, već su nosili i eksperimentalna svemirska odijela za zaštitu, piše Zimo.hr.

Posada misije Polaris Dawn je, prethodno svemirskoj šetnji, prošla kroz proces pripreme i oblačenja SpaceX-ovih eksperimentalnih odijela, kojima je to bilo premijerno izlaganje uvjetima vakuuma u svemiru.

Svemirska šetnja bila je zamišljena kao serija testova pokretnosti eksperimentalnih odijela SpaceX-a, tako što će prilikom izlaska iz letjelice prvo Isaacman 15 minuta provoditi te testove, a nakon što se on vrati u letjelicu isto će učiniti i Gillis. No,tehnički gledano i preostalih dvoje članova misije bili su izloženi vakuumu svemira, što je isto tako svojevrstan rekord broja ljudi u svemirskoj šetnji dosad.

Prije same šetnje letjelica Dragon Crew okrenula je izlaz prema Suncu, kako bi oprema u letjelici bila izložena stabilnijoj temperaturi rada.

Dok Gillis i Isaacman lebde u svemiru, kolege članovi posade Scott Poteet i Anna Menon ostat će unutar kapsule, zaštićeni istim odijelima dok se zrak postupno ispušta iz vozila i vrata se otvaraju prema praznini svemira.

Misija Polaris Dawn provodi svoj drugi dan u orbiti oo Zemlje, a njezina posada je dosegla maksimalnu visinu od 1400 kilometara iznad Zemlje, daleko premašujući visinu Međunarodne svemirske postaje od približno 460 kilometara. Ta je misija najdalje što su se ljudi odvažili u svemir, još od NASA-ine Apollo ere.

Osim testiranja novih odijela, misija naglašava mogućnosti komercijalne svemirske tehnologije, naglašavajući njezinu ulogu u zaštiti astronauta u dubokom svemiru, miljama izvan Zemljine atmosfere

Današnji dan ostat će upisan u povijest kao prva komercijalna svemirska šetnja dvoje civila. Prvi civil koji je izašao u svemirsku šetnju jest američki mlijiarder Jared Isaacman.

Sarah Gillis, 30-godišnja inženjerka SpaceX-a, sprema se ispisati povijest zajedno s američkim pilotom i milijarderom Jaredom Isaacmanom, u prvoj svemirskoj šetnji dvoje civila. Isaacman je već zakoračio u ništavilo svemira, kao prvi civil koji je to učinio u povijesti čovječanstva. Taj trenutak označava značajnu prekretnicu jer ne samo da jer riječ o prvim civilima koji će se odvažiti u svemir, već su nosili i eksperimentalna svemirska odijela za zaštitu, piše Zimo.hr.

Posada misije Polaris Dawn je, prethodno svemirskoj šetnji, prošla kroz proces pripreme i oblačenja SpaceX-ovih eksperimentalnih odijela, kojima je to bilo premijerno izlaganje uvjetima vakuuma u svemiru.

Svemirska šetnja bila je zamišljena kao serija testova pokretnosti eksperimentalnih odijela SpaceX-a, tako što će prilikom izlaska iz letjelice prvo Isaacman 15 minuta provoditi te testove, a nakon što se on vrati u letjelicu isto će učiniti i Gillis. No,tehnički gledano i preostalih dvoje članova misije bili su izloženi vakuumu svemira, što je isto tako svojevrstan rekord broja ljudi u svemirskoj šetnji dosad.

Prije same šetnje letjelica Dragon Crew okrenula je izlaz prema Suncu, kako bi oprema u letjelici bila izložena stabilnijoj temperaturi rada.

Dok Gillis i Isaacman lebde u svemiru, kolege članovi posade Scott Poteet i Anna Menon ostat će unutar kapsule, zaštićeni istim odijelima dok se zrak postupno ispušta iz vozila i vrata se otvaraju prema praznini svemira.

Misija Polaris Dawn provodi svoj drugi dan u orbiti oo Zemlje, a njezina posada je dosegla maksimalnu visinu od 1400 kilometara iznad Zemlje, daleko premašujući visinu Međunarodne svemirske postaje od približno 460 kilometara. Ta je misija najdalje što su se ljudi odvažili u svemir, još od NASA-ine Apollo ere.

Osim testiranja novih odijela, misija naglašava mogućnosti komercijalne svemirske tehnologije, naglašavajući njezinu ulogu u zaštiti astronauta u dubokom svemiru, miljama izvan Zemljine atmosfere