Vijest da su se u Europu doselile nove pčele i na našem kontinentu po prvi puta osnovale koloniju, ne zvuči loše. Ali zapravo, vijest nije dobra, jer je riječ o patuljastim medonosnim pčelama (Apis Florea). Znanstvenici kažu kako se boje potencijalno razornog utjecaja kojeg bi ove pčele mogle imati na domaće populacije, piše Jutarnji list.

– Apis florea je pronađena na Malti. Brine nas jer će se vjerojatno boriti za pelud i nektar s domaćim oprašivačima, a njih ionako ima sve manje. Osim toga, imamo razloga za brigu jer će vjerojatno ove pčele prenositi razne bolesti na koje naše europske pčele nisu otporne – rekao je Dave Goulson, profesor biologije na Sveučilištu u Sussexu za Guardian.

Znanstvenici već nekoliko godina prate širenje ove pčele iz Azije, preko Bliskog istoka, pa sjeveroistočne Afrike. No, u Europi je do ove godine nije bilo.

Kada je kolonija, koja se sastoji od više od dvije tisuće odraslih pčela, otkrivena na grani stabla, provedena je DNK analiza kako bi se utvrdila vrsta. Čim je utvrđeno da se radi o Apis florea, kolonija je uklonjena i uništena. No, istraživači sumnjaju da je skupina pčela napustila košnicu prije njenog uništenja kako bi osnovala novu koloniju.

Blizina kolonije luci Birżebbuġa, glavnom teretnom čvorištu Malte, sugerira da su pčele možda stigle trgovačkim brodom.

– Ovo je jedan od bržih načina kojim se različite podvrste Apis mellifera, kao i druge vrste pčela, osa i drugih letećih insekata mogu kretati sa svojih prirodnih područja na udaljenija mjesta – rekla je Juliana Rangel, profesorica pčelarstva na teksaškom sveučilištu A&M.

Pojasnila je kako je ovo otkriće još jedan dokaz da su se temperature zbog klimatskih promjena povećale. Istraživači, naime, vjeruju da blage zime na Malti i drugim južnoeuropskim zemljama pogoduju opstanku ove invazivne vrste. Ova se pčela već udomaćila u Izraelu.

– S obzirom na veliki broj otoka u Sredozemlju koji su relativno blizu jedni drugih, vrlo je vjerojatno da će se u budućnosti dogoditi više ovakvih situacija, prijeteći našoj bioraznolikosti na načine da možda još i ne razumijemo. Jedino što možemo učiniti jest biti oprezni, prijaviti svaki out kad vidimo nekog insekta ili roj koji se čine drugačijima ili novima… – istaknula je Rangel.

Vijest da su se u Europu doselile nove pčele i na našem kontinentu po prvi puta osnovale koloniju, ne zvuči loše. Ali zapravo, vijest nije dobra, jer je riječ o patuljastim medonosnim pčelama (Apis Florea). Znanstvenici kažu kako se boje potencijalno razornog utjecaja kojeg bi ove pčele mogle imati na domaće populacije, piše Jutarnji list.

– Apis florea je pronađena na Malti. Brine nas jer će se vjerojatno boriti za pelud i nektar s domaćim oprašivačima, a njih ionako ima sve manje. Osim toga, imamo razloga za brigu jer će vjerojatno ove pčele prenositi razne bolesti na koje naše europske pčele nisu otporne – rekao je Dave Goulson, profesor biologije na Sveučilištu u Sussexu za Guardian.

Znanstvenici već nekoliko godina prate širenje ove pčele iz Azije, preko Bliskog istoka, pa sjeveroistočne Afrike. No, u Europi je do ove godine nije bilo.

Kada je kolonija, koja se sastoji od više od dvije tisuće odraslih pčela, otkrivena na grani stabla, provedena je DNK analiza kako bi se utvrdila vrsta. Čim je utvrđeno da se radi o Apis florea, kolonija je uklonjena i uništena. No, istraživači sumnjaju da je skupina pčela napustila košnicu prije njenog uništenja kako bi osnovala novu koloniju.

Blizina kolonije luci Birżebbuġa, glavnom teretnom čvorištu Malte, sugerira da su pčele možda stigle trgovačkim brodom.

– Ovo je jedan od bržih načina kojim se različite podvrste Apis mellifera, kao i druge vrste pčela, osa i drugih letećih insekata mogu kretati sa svojih prirodnih područja na udaljenija mjesta – rekla je Juliana Rangel, profesorica pčelarstva na teksaškom sveučilištu A&M.

Pojasnila je kako je ovo otkriće još jedan dokaz da su se temperature zbog klimatskih promjena povećale. Istraživači, naime, vjeruju da blage zime na Malti i drugim južnoeuropskim zemljama pogoduju opstanku ove invazivne vrste. Ova se pčela već udomaćila u Izraelu.

– S obzirom na veliki broj otoka u Sredozemlju koji su relativno blizu jedni drugih, vrlo je vjerojatno da će se u budućnosti dogoditi više ovakvih situacija, prijeteći našoj bioraznolikosti na načine da možda još i ne razumijemo. Jedino što možemo učiniti jest biti oprezni, prijaviti svaki out kad vidimo nekog insekta ili roj koji se čine drugačijima ili novima… – istaknula je Rangel.