Iako željezničke nesreće nisu toliko česte kao one u cestovnom prometu, posljedice su mnogo teže, često i kobne. Samo ovaj tjedan dogodile su se dvije nesreće: u Doboju je poginuo radnik Željeznica Republike Srpske kada ga je udario vlak dok je obavljao redovne radne aktivnosti, a starija žena, koju je udario vlak u mjestu Rošćevina kod Kaknja, još uvijek je u bolnici.
U Rošćevini kod Kaknja 77-godišnju ženu udario je teretni vlak. Iako s teškim tjelesnim ozljedama, ostala je živa i trenutno je u Županijskoj bolnici Zenica.
“Prema informacijama do kojih se došlo tijekom očevida, spomenuta žena je željezničku prugu prelazila na mjestu gdje nije predviđen prijelaz za pješake”, rekao je Samir Valentić, glasnogovornik MUP-a ZDŽ.
Ipak, ovaj slučaj ukazao je na ono s čim se susreću mještani mnogih mjesta uz prugu, kao što je i ovo u Kaknju.
“Naša djeca koriste pješački prijelaz preko željeznice, prelaze prugu, i izlaze ispod ove dvije nove autoceste, pa opet izlaze na magistralu, preko magistrale trče kao zečevi, to je žalosno”, priča Zirafet Odobašić, mještanin Rošćevine kod Kaknja.
“Moja baka je nastradala, vlak ju je udario, sve je očigledno, vidi se da se pruga ne održava, ne znam je li ovo civilizacija ili što već”, kaže Šljivo Amir, unuk nastradale žene u Rošćevini.
Samo u posljednjih pet godina, na području Zeničko-dobojske županije četiri osobe su poginule, dok su četiri osobe zadobile teške ozljede uslijed udara vlaka. U Federaciji BiH prosjek je 65 nesreća godišnje. Značajan broj se dogodio na obilježenim prijelazima. Ipak, većina se dogodila na nedopuštenim mjestima za prijelaz. S posljedicama takvog čina već više od 10 godina bori se i Mirza Dedić iz Zenice. Tada je njegova prijateljica poginula.
“Sjećam se hitne, trave na kojoj sam ležao, nekih glasova i bolnice, zatim sam pao u komu, šest mjeseci sam se oporavljao. Ležao sam, mislim da sam imao oko 26 operacija… Po tom pitanju ništa nije urađeno, ništa nisu ogradili, ništa nisu uradili za druge generacije. Ostavili su tako kako su ostavili”, priča Mirza.
Na željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine 195 pružnih prijelaza osigurano je pasivnom ili aktivnom signalizacijom. Ipak, podaci MUP-a Zeničko-dobojske županije pokazuju da od 30 pružnih prijelaza, njih 16 nema nikakvu postavljenu signalizaciju. Građani neprestano apeliraju da se ovo pitanje shvati ozbiljno i riješi.
“Tu nema mjesta apelima, prvo trebamo obaviti ono što je naša zakonska obveza, a to je da ih adekvatno osiguramo, jer ako postavite rampe i polurampe imate fizičku barijeru za prijelaz”, naglašava Adis Imamović, stručnjak za promet MUP-a ZDŽ.
“S upravljačima cesta, Željeznice potpisuju godišnji ugovor o održavanju cesta i pružnih prijelaza. Predviđeno je da se financiranje podijeli na pola. Što se tiče tehničke zaštite i unaprjeđenja, semafori i ostalo, spremni smo, ali 50% sredstava treba osigurati lokalna zajednica ili upravljač ceste, a 50% željeznice… Upozoravanje, edukacija, možda imaju najznačajniji i najbolji učinak, osim ovih inženjerskih mjera, koliko raspolažemo financijama da osiguramo 608 km pruge koja u gotovo svim mjestima predstavlja opasnost, da ogradimo, spriječimo…”, navodi Vahid Đozo, savjetnik generalnog direktora Željeznica FBiH.
“Ja sam kriv što sam htio prijeći, ali da je bilo nešto poput rampe, žice, stao bih i rekao: Hajdemo okolo. Priznajem svoju pogrešku, ali moraju i oni priznati svoju”, kaže Mirza Dedić.
Sudeći po dosad učinjenom u provedbi mjera osiguranja, najbolje osiguranje građani moraju biti sami sebi, jer zbog dugog zaustavnog puta vlaka, tragedija je često neizbježna.
