Predstavnica Centra za ekologiju i energiju Amra Skramončin tvrdi da je u slučajevima požara na deponiji nemoguće odrediti točan sastav plinova koji nastaju, ali je jasno da su izuzetno toksični i često kancerogeni te mogu imati velike posljedice na zdravlje okolnog stanovništva i osoba koje sudjeluju u gašenju požara.
Ističe da je glavni uzročnik nastanka požara na deponijama metan koji nastaje razgradnjom organskog i biorazgradivog otpada, dok plastika, papir i druge zapaljive supstance koje se nalaze na deponiji samo pomažu održavanju požara.
Požar na deponiji “Stanovi” u Kladnju gori već nekoliko dana, zbog čega je Štab civilne zaštite Općine Kladanj proglasio stanje prirodne nesreće.
Česti su požari i na deponiji “Višnjik” u Gradačcu. Posljednji veći požar na deponiji “Višnjik” bio je 17. lipnja kada se požar proširio na pšenicu i krenuo prema kućama, a zatim je zahvatio i šumu. Civilna zaštita je izdala upozorenje građanima da ne izlaze iz kuća jer je dim opasan za zdravlje. Srećom, toga dana je širenje požara zaustavljeno, ali opasnost od novog požara na ovoj i desetinama drugih deponija nije prošla.
Osim što požari ugrožavaju okolne stanovnike i predstavljaju opasnost za šume, gašenje požara na ovim deponijama zahtijeva veliki angažman i uključenost lokalnih vlasti, vatrogasaca, Civilne zaštite, korištenje ogromnih količina vode, nasipnog materijala i drugih resursa, što stvara i velike troškove.
Lokalne vlasti i oni koji upravljaju deponijom moraju preuzeti odgovornost za nastale štete i poduzeti sve potrebne mjere kako bi se spriječilo ponavljanje takvih incidenata. Međutim, odgovornosti se ne mogu isključiti ni nadležne institucije na entitetskom i kantonalnom nivou, jer nije dovoljno samo naložiti sanaciju deponija i definirati određene mjere, već je potrebno i pratiti njihovu realizaciju.
Direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić smatra da je trenutni pristup upravljanju otpadom neodrživ te da je potrebno što prije promijeniti i preći na cirkularno upravljanje otpadom.
Treba raditi na smanjenju količina organskog i ambalažnog otpada koji se odlaže na deponije iz domaćinstava i poduzeća koja proizvode takav otpad. Promocija kompostiranja, podjela kompostera i kompostabilnih vrećica, postavljanje kontejnera i kanti za odvojeno prikupljanje otpada, podizanje znanja i svijesti predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama i građana samo su neke aktivnosti koje je potrebno provesti. No, sve ovo treba pratiti hitna sanacija postojećih deponija i izgradnja nove infrastrukture za održivo upravljanje otpadom – istaknula je, saopćeno je iz Centra za ekologiju i energiju.
