Uvoz polovnih i novih automobila u BiH polako se vraća na stanje na kojem je bio prije globalne krize, a stručnjaci iz ove oblasti ističu da dolazi do oporavka tržišta i pojašnjavaju da su cijene i dalje izuzetno visoke za džep bh. stanovnika.

Naime, kako pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH, tijekom šest mjeseci ove godine uvezen je 43.061 automobil u Bosnu i Hercegovinu, u vrijednosti većoj od 709  milijuna KM, računajući i plaćene dažbine.

Od ovog broja, 37.781 je polovan, dok je 5.280 novih automobila.

“U istom periodu prošle godine u BiH je došlo 33.917 automobila. Tada su bila 29.043 polovna i 4.874  nova automobila. Ukupna vrijednost je veća od 606 milijuna KM, računajući plaćene dažbine”, navode iz UNO BiH za “Nezavisne novine“.

Tijekom cijele prošle godine u BiH je došlo 72.237 automobila, i to 62.873 polovna i 9.364 nova, ukupne vrijednosti veće od milijardu KM, točnije 1.239.882.147 KM.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je uvoz automobila u BiH na trećem mjestu kad je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena.

“Na prvom mjestu su nafta, ulja, goriva, drugo mjesto su lijekovi, dok su na trećem mjestu automobili”, kazao je Ćorić i dodao da tome u prilog ide i podatak da je došlo do porasta uvoza u prethodnom periodu.

“Činjenica je da odnos polovnih i novih automobila daleko u korist polovnih, pa to ne možemo  tumačiti kao da je došlo do nekog značajnijeg oporavka auto-industrije, ali na zapadnoeuropskom tržištu osjećaju se blagi pomaci, što utiče na to da stanovnici tih zemalja dolaze do novih auta i rješavaju se polovnih. Na kraju ti polovnjaci dolaze na naše tržište”, pojasnio je Ćorić za “Nezavisne novine”.

Kako je rekao, teško je prognozirati što će se događati u narednom periodu, što se tiče oporavka svih industrija, pa tako i auto-industrije.

Ističe da, iako je došlo do povećanja uvoza auta, to ne znači nužno da će doći do nižih cijena vozila u BiH.

“Teško je to očekivati, ali ponuda polovnih auta je veća nego što je kupovina moć stanovništva, odnosno kupovna moć pada, te ljude tjera na razmišljanje da li ući u investiciju nabavke polovnog vozila, a možemo reći da su cijene izuzetno visoke za džep stanovnika BiH”, kazao je on.

Igor Gavran, ekonomista, ističe da sa jedne strane povećanje uvoza vozila jeste znak oporavka tržišta, ali je dominacija polovnih ipak znak i siromaštva.

“S obzirom na to da većina svijeta u sve većoj mjeri prelazi na električna vozila ili barem ona suvremenijih hibridnih tehnologija, izgledno je da se u BiH i dalje najviše uvoze ona koja će u razvijenom svijetu uskoro biti bliže otpadu nego cestama”, kazao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Kako je rekao, vidljivo je i da nitko u BiH ne koristi ni priliku za privlačenje kineskih ulaganja u auto-industriju, za koja se bore u Europi sada kada se uvode protekcionističke carine na uvoz kineskih vozila u EU i kada kineski proizvođači traže pogodne lokacije u Europi za proizvodnju vozila i dijelova koje bi mogli plasirati u EU bez dažbina.

Uvoz polovnih i novih automobila u BiH polako se vraća na stanje na kojem je bio prije globalne krize, a stručnjaci iz ove oblasti ističu da dolazi do oporavka tržišta i pojašnjavaju da su cijene i dalje izuzetno visoke za džep bh. stanovnika.

Naime, kako pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH, tijekom šest mjeseci ove godine uvezen je 43.061 automobil u Bosnu i Hercegovinu, u vrijednosti većoj od 709  milijuna KM, računajući i plaćene dažbine.

Od ovog broja, 37.781 je polovan, dok je 5.280 novih automobila.

“U istom periodu prošle godine u BiH je došlo 33.917 automobila. Tada su bila 29.043 polovna i 4.874  nova automobila. Ukupna vrijednost je veća od 606 milijuna KM, računajući plaćene dažbine”, navode iz UNO BiH za “Nezavisne novine“.

Tijekom cijele prošle godine u BiH je došlo 72.237 automobila, i to 62.873 polovna i 9.364 nova, ukupne vrijednosti veće od milijardu KM, točnije 1.239.882.147 KM.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je uvoz automobila u BiH na trećem mjestu kad je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena.

“Na prvom mjestu su nafta, ulja, goriva, drugo mjesto su lijekovi, dok su na trećem mjestu automobili”, kazao je Ćorić i dodao da tome u prilog ide i podatak da je došlo do porasta uvoza u prethodnom periodu.

“Činjenica je da odnos polovnih i novih automobila daleko u korist polovnih, pa to ne možemo  tumačiti kao da je došlo do nekog značajnijeg oporavka auto-industrije, ali na zapadnoeuropskom tržištu osjećaju se blagi pomaci, što utiče na to da stanovnici tih zemalja dolaze do novih auta i rješavaju se polovnih. Na kraju ti polovnjaci dolaze na naše tržište”, pojasnio je Ćorić za “Nezavisne novine”.

Kako je rekao, teško je prognozirati što će se događati u narednom periodu, što se tiče oporavka svih industrija, pa tako i auto-industrije.

Ističe da, iako je došlo do povećanja uvoza auta, to ne znači nužno da će doći do nižih cijena vozila u BiH.

“Teško je to očekivati, ali ponuda polovnih auta je veća nego što je kupovina moć stanovništva, odnosno kupovna moć pada, te ljude tjera na razmišljanje da li ući u investiciju nabavke polovnog vozila, a možemo reći da su cijene izuzetno visoke za džep stanovnika BiH”, kazao je on.

Igor Gavran, ekonomista, ističe da sa jedne strane povećanje uvoza vozila jeste znak oporavka tržišta, ali je dominacija polovnih ipak znak i siromaštva.

“S obzirom na to da većina svijeta u sve većoj mjeri prelazi na električna vozila ili barem ona suvremenijih hibridnih tehnologija, izgledno je da se u BiH i dalje najviše uvoze ona koja će u razvijenom svijetu uskoro biti bliže otpadu nego cestama”, kazao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Kako je rekao, vidljivo je i da nitko u BiH ne koristi ni priliku za privlačenje kineskih ulaganja u auto-industriju, za koja se bore u Europi sada kada se uvode protekcionističke carine na uvoz kineskih vozila u EU i kada kineski proizvođači traže pogodne lokacije u Europi za proizvodnju vozila i dijelova koje bi mogli plasirati u EU bez dažbina.