Vlada je u prvo čitanje sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem Popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.
“Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna”, kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.
Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podatci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.
“U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, po prvi puta, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske”, pojasnio je ministar financija Marko Primorac.
Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njihovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.
Primjena od 1. lipnja 2026., ukinut će se Popis stanovništva
Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.
U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.
Njegovim formiranjem prestat će potreba za Popisom stanovništva, a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 12,8 milijuna eura bez PDV-a. Registar će se ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, rekao je Primorac, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.
“Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak”, istaknuo je ministar dodavši kako će se prikupljanje i obrada osobnih podataka provoditi sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
“Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici”, naveo je još Primorac.
Naglasio je kako će građani u svakom trenutku moći imati uvidu u svoje osobne podatke i tažiti potvrde.
Izmjene Zakona o zaštiti zraka
Vlada je u Sabor uputila izmjene Zakona o zaštiti zraka, kojim se dopunjuju odredbe vezane uz provedbu inspekcijskog nadzora pomorskog objekta od strane inspekcije sigurnosti plovidbe i to u nadzoru dijela dokumentacije koju zapovjednik pomorskog objekta mora voditi vezano uz način korištenja metoda smanjenja emisija.
Uvode se i prekršajne odredbe u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba na pomorskom objektu.
“Definiraju se pravne osobe koje mogu provoditi izradu akcijskih planova za poboljšanje zraka, a dodatno se definira i obveznik, koji je izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave, a koji mora osigurati provedbu odluke o mjerama posebne namjene te se donosi pravni temelj za nove podzakonske propise, kojim će se osigurati provedba kompletne evidencije i praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz motora”, navela je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
