Članstvo u EU-u nabolje je promijenilo Hrvatsku koja ubrzanim koracima hvata priključak s članicama koje su duže u Uniji, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković 

Govoreći u povodu 11. obljetnice članstva u europskom bloku, Plenković je rekao da se podigla kvaliteta života, da su rasle plaće, mirovine i BDP te osnaženi hrvatsko gospodarstvo i institucije.

“S 52 posto razvijenosti na razini EU-a došli smo na 76 posto”, izjavio je Plenković na prijemu za državne dužnosnike i strane diplomate u Banskim dvorima. 

S rastom BDP-a u prvom kvartalu od 3,9 posto Hrvatska je druga iza Malte, a s projiciranim rastom od 3 do 3,5 posto do kraja godine rasla bi tri do četiri puta više od prosjeka EU-a i eurozone, rekao je Planković.

“To znači hvatanje koraka s članicama poput Mađarske koje su u Uniji 20 godina”, istaknuo je.

Istovremeno je upozorio na goleme sigurnosne, ekonomske, socijalne, energetske izazove s kojima se suočavaju EU i svijet, posebno rat u Ukrajini, sukob Hamasa i Izraela te migracije.

“Posljedice velike migrantske krize 2015. i 2016. vide se i danas, primjerice na nedavnim europskim izborima i osjećat će se i dalje. Zato ta potencijalna žarišta nezadovoljstva među europskim narodima moramo kao politički odgovorni ljudi rješavati na način koji je najbolji, najsigurniji, najprimjereniji, koji će održati naš način života, gospodarstvo i sigurnost”, istaknuo je Plenković.

Rekao je da cilj ostaje ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i da bi Hrvatska u proljeće 2026. mogla zaokružiti sve bitne vanjskopolitičke ambicije.

 Članstvo u EU-u nabolje je promijenilo Hrvatsku koja ubrzanim koracima hvata priključak s članicama koje su duže u Uniji, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković 

Govoreći u povodu 11. obljetnice članstva u europskom bloku, Plenković je rekao da se podigla kvaliteta života, da su rasle plaće, mirovine i BDP te osnaženi hrvatsko gospodarstvo i institucije.

“S 52 posto razvijenosti na razini EU-a došli smo na 76 posto”, izjavio je Plenković na prijemu za državne dužnosnike i strane diplomate u Banskim dvorima. 

S rastom BDP-a u prvom kvartalu od 3,9 posto Hrvatska je druga iza Malte, a s projiciranim rastom od 3 do 3,5 posto do kraja godine rasla bi tri do četiri puta više od prosjeka EU-a i eurozone, rekao je Planković.

“To znači hvatanje koraka s članicama poput Mađarske koje su u Uniji 20 godina”, istaknuo je.

Istovremeno je upozorio na goleme sigurnosne, ekonomske, socijalne, energetske izazove s kojima se suočavaju EU i svijet, posebno rat u Ukrajini, sukob Hamasa i Izraela te migracije.

“Posljedice velike migrantske krize 2015. i 2016. vide se i danas, primjerice na nedavnim europskim izborima i osjećat će se i dalje. Zato ta potencijalna žarišta nezadovoljstva među europskim narodima moramo kao politički odgovorni ljudi rješavati na način koji je najbolji, najsigurniji, najprimjereniji, koji će održati naš način života, gospodarstvo i sigurnost”, istaknuo je Plenković.

Rekao je da cilj ostaje ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i da bi Hrvatska u proljeće 2026. mogla zaokružiti sve bitne vanjskopolitičke ambicije.