Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović kazao je u četvrtak da se o mogućem povratku obveznog vojnog roka treba ”ozbiljno i dugo razgovarati na najvišoj razini”, a ne ”unutar kakvih debatnih klubova”.
”To je tema za razgovor na najvišoj i najodgovornijoj razini, i to za ozbiljan, dug, naporan i dosadan razgovor, da zaključimo možemo li mi to i, ako možemo – kako?”, rekao je predsjednik na svečanoj promociji polaznika vojne izobrazbe Hrvatskog vojnog učilišta ”Franjo Tuđman”, u vojarni na zagrebačkom Črnomercu.
Prije donošenja odluke o obveznom vojnom roku, o kojemu se u Hrvatskoj priča zadnjih nekoliko mjeseci, potrebno je pronaći odgovore na niz pitanja, naveo je Milanović.
”Imamo li dovoljno profesionalnih vojnika, kakve su nam potrebe, imamo li dočasnika? Njih trenutno nedostaje dvije i pol tisuće da bi se bavili postojećom, nepopunjenom vojskom. Gdje će ti ljudi otići kad dođu ročnici na nekoliko mjeseci da se osposobe? Odgovore na ta pitanja treba dati na najvišim državnim tijelima koja su za to predviđena, a ne u unutar bilo kakvih debatnih klubova”, kazao je.
Obvezno služenje vojnog roka zamrznuto je 2008. godine, s obzirom da je malo tko birao vojničko služenje pored onog civilnog, podsjetio je predsjednik države. Hrvatskoj danas, napomenuo je, nedostaju i profesionalni vojnici, a sličan problem imaju i zapadne zemlje koje ne uspijevaju, u skladu sa svojim planovima i projekcijama, popuniti vojsku.
”Kad gledate stanje u kojem se svijet i Ukrajine danas nalaze, ljudi su preplašeni, boje se. Strah je prirodna ljudska osobina i svatko će promisliti dva puta u što su upušta i što bi ga moglo čekati”, naglasio je Milanović.
Najopasnija vremena od Kubanske krize
Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga upozorio je da trenutno živimo u najopasnijim vremenima od Kubanske krize, ”s tim da je ona trajala 13 dana, a ova traje 23 mjeseca”, referirajući se pritom na Ukrajinu.
”U toj situaciji Hrvatska vojska i hrvatska politika moraju voditi računa prvenstveno o hrvatskim interesima, o hrvatskoj sigurnosti, naravno svjesni da su dužni biti lojalni prema svojim saveznicima, biti dio tog kluba demokracija. Međutim, to isto tako znači ne biti u poziciji da odgovaramo za tuđe odluke i tuđe poteze koji mogu biti dalekosežni i opasni”, rekao je.
Zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta Slaven Zdilar također je istaknuo da živimo u svijetu velikih sigurnosnih izazova, u kojemu nestaje povjerenja u međunarodne institucije, dok se u Europi vodi rat.
”Suvremeni časnici i dočasnici trebaju biti sposobni sagledati cjelokupnu sliku i razmišljati o nezamislivom. Moraju biti sposobni razmišljati izvan okvira i ne dopustiti da ih nadjača slabost i prevlada linija manjeg otpora. Moraju biti svjesni rizika i spremni prihvatiti ga”, poručio je Zdilar.
Među promoviranim vojnicima bilo je i polaznika iz partnerskih zemalja – Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Njemačke, Slovenije i Sjeverne Makedonije. Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomir Kundid istaknuo je da je vojna obrazovna institucija od ključnog značaja za svaku vojnu organizaciju zato jer ona definira razvoj oružanih snaga kroz polaznike svojih vojnih škola.
”Vojna se organizacija mora prilagođavati, razvijati nove sposobnosti, mora biti visoko tehnološki razvijena i integrirana u širi kontekst sigurnosne strategije odvraćanja i obrane. To zahtijeva promjenu ‘mindseta’ svih nas, od taktičke do strateške razine, jer samo tako možemo učinkovito odgovoriti na sigurnosne prijetnje i ugroze našega doba”, kazao je Kundid.
