Svjetski vođe okupljaju se u subotu u Švicarskoj na samitu sa svrhom stvaranja pritiska na Rusiju da okonča svoj rat u Ukrajini, no odsutnost moćnih ruskih saveznika poput Kine umanjit će njegov potencijalni učinak.
Deseci saveznika Ukrajine sudjelovat će na sastanku na vrhu, a Kina se drži podalje nakon što je iz samita isključena Rusija, koja je događaj odbacila kao gubitak vremena i rekla da ne namjerava prisustvovati.
Bez Kine su izblijedjele nade da se Moskvu može izolirati, a nedavni događaji na bojištu su Kijev postavili u obrambenu poziciju. Rat u Gazi između Izraela i Hamasa također je skrenuo pozornost s Ukrajine.
Očekuje se da će se pregovori usredotočiti na šire poslijedice do kojih je rat doveo, poput prehrambene i nuklearne sigurnosti te slobode plovidbe. Usto, nacrt konačne deklaracije naziva Rusiju agresorom u sukobu, rekli su izvori.
“Samit se kocka s pokazivanjem granica ukrajinske diplomacije”, kazao je direktor Međunarodne krizne skupine Ujedinjenih naroda Richard Gowan. “Ipak, on je također mogućnost da Ukrajina podsjeti svijet da brani načela Povelje UN-a”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u petak rekao da će Rusija okončati rat u Ukrajini samo ako Kijev pristane odustati od svojih ambicija da se pridruži NATO savezu i ako u cijelosti preda četiri pokrajine koje Moskva svojata, što je Kijev brzo odbacio kao čin ravan kapitulaciji.
Putinovi uvjeti, čini se, odražavaju sve veće uvjerenje Moskve da njene snage imaju prednost u ratu.
Moskva rat u Ukrajini, koji naziva “posebnom vojnom operacijom”, prikazuje kao širi sukob sa Zapadom, za koji tvrdi da želi Rusiju baciti na koljena. Kijev i Zapad to odbacuju optužujući Rusiju da vodi nezakoniti ekspanzionistički rat.
Švicarska, koja je organizirala samit na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, želi rasčistiti put za budući mirovni proces koji uključuje Rusiju.
No, geopolitičke podjele glede najsmrtonosnijeg europskog sukoba od Drugog svjetskog rata umanjile su potencijalni učinak događaja, a Zelenskij je čak optužio Peking da pomaže Moskvi potkopavanjem sastanka, što je kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo.
Kina je rekla da će razmotriti sudjelovanje, no na koncu je odbila jer tamo neće biti Rusije.
“Jasno je da u ovom trenutku, u geopolitičkom smislu, za Kinu prednost ima poseban odnos s Rusijom pred bilo kojim drugim razmatranjem”, rekao je Bernardino Regazzoni, bivši švicarski veleposlanik u Kini.
Oko 90 zemalja i organizacija se registriralo za dvodnevni događaj u Buergenstocku, planinskom odmaralištu u središnjoj Švicarskoj. Samit se također mora natjecati s alternativnim mirovnim planom koji je predložila Kina.
Među sudionicima su američka potpredsjednica Kamala Harris, te čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Velike Britanije, Kanade i Japana. Očekuje se da će im se pridružiti Indija, Turska i Mađarska, zemlje koje održavaju prijateljske odnose s Rusijom.
