U narednim danima očekuje se ključna objava Europske središnje banke (ECB). Hoće li kamatne stope konačno pasti nakon dvije godine? Prognoze stručnjaka su podijeljene; dok su neki optimistični, drugi strahuju da bi kamatne stope mogle ostati visoke još dugo vremena.

Odluka ECB-a mogla bi promijeniti sudbinu kamatnih stopa na kredite, kako lokalno tako i globalno. Pad globalne inflacije bio je dovoljan razlog da ECB počne razmatrati snižavanje kamatnih stopa u eurozoni. Očekivalo se da će se to dogoditi početkom godine, ali nakon šestomjesečne stanke, ova odluka ponovno je tema rasprave. Bankari su ovaj put više nego optimistični.

“Ovo će se definitivno dogoditi, samo je pitanje kada. Neki procjenjuju da će se stopa smanjiti za 0,25-2,5 postotnih bodova, ali svakako treba doći do toga,” rekao je Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, izvještava RTRS.

Visoke kamatne stope dovele su neke zemlje, poput Njemačke, u stagnaciju. Pad kupovne moći najviše je utjecao na gospodarstvo, ističu ekonomisti. Nakon dvije godine, pad kamatnih stopa mogao bi mnoge zemlje izvući iz krize.

“Bilo bi logično da se na tržištu pojave jeftini krediti usmjereni na povećanje obima proizvodnje, posebno prema industrijskoj infrastrukturi,” kaže ekonomist Aleksandar Ljuboja.

ECB pretpostavlja da će se dezinflacijski trend nastaviti i da neće biti daljnjih geopolitičkih poremećaja ili poremećaja cijena energenata. Stvoreni su uvjeti, ističu analitičari, za ublažavanje stava monetarne politike i početak smanjenja kamatnih stopa.

“Još jedan motiv za ECB je što vidimo da je gospodarska aktivnost u eurozoni, za razliku od svih američkih država, u dosta neizvjesnoj situaciji, odnosno razina rasta gospodarske aktivnosti je ograničena. Za razliku od američkog gospodarstva koje ipak pokazuje mnogo jaču putanju rasta, to stavlja pritisak na ECB da krene sa snižavanjem kako bi na taj način mogli potaknuti gospodarstvo,” kaže Milan Nedeljković, dekan Fakulteta FEFA.

Ako okolnosti budu povoljne, procjena je da bi mnogi korisnici stambenih kredita od naredne godine mogli očekivati manje rate. Ekonomisti ne očekuju značajan pad kamatnih stopa. Građanima savjetuju da budu oprezni prilikom uzimanja kredita i da razmisle je li zaduživanje nužno.

U narednim danima očekuje se ključna objava Europske središnje banke (ECB). Hoće li kamatne stope konačno pasti nakon dvije godine? Prognoze stručnjaka su podijeljene; dok su neki optimistični, drugi strahuju da bi kamatne stope mogle ostati visoke još dugo vremena.

Odluka ECB-a mogla bi promijeniti sudbinu kamatnih stopa na kredite, kako lokalno tako i globalno. Pad globalne inflacije bio je dovoljan razlog da ECB počne razmatrati snižavanje kamatnih stopa u eurozoni. Očekivalo se da će se to dogoditi početkom godine, ali nakon šestomjesečne stanke, ova odluka ponovno je tema rasprave. Bankari su ovaj put više nego optimistični.

“Ovo će se definitivno dogoditi, samo je pitanje kada. Neki procjenjuju da će se stopa smanjiti za 0,25-2,5 postotnih bodova, ali svakako treba doći do toga,” rekao je Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, izvještava RTRS.

Visoke kamatne stope dovele su neke zemlje, poput Njemačke, u stagnaciju. Pad kupovne moći najviše je utjecao na gospodarstvo, ističu ekonomisti. Nakon dvije godine, pad kamatnih stopa mogao bi mnoge zemlje izvući iz krize.

“Bilo bi logično da se na tržištu pojave jeftini krediti usmjereni na povećanje obima proizvodnje, posebno prema industrijskoj infrastrukturi,” kaže ekonomist Aleksandar Ljuboja.

ECB pretpostavlja da će se dezinflacijski trend nastaviti i da neće biti daljnjih geopolitičkih poremećaja ili poremećaja cijena energenata. Stvoreni su uvjeti, ističu analitičari, za ublažavanje stava monetarne politike i početak smanjenja kamatnih stopa.

“Još jedan motiv za ECB je što vidimo da je gospodarska aktivnost u eurozoni, za razliku od svih američkih država, u dosta neizvjesnoj situaciji, odnosno razina rasta gospodarske aktivnosti je ograničena. Za razliku od američkog gospodarstva koje ipak pokazuje mnogo jaču putanju rasta, to stavlja pritisak na ECB da krene sa snižavanjem kako bi na taj način mogli potaknuti gospodarstvo,” kaže Milan Nedeljković, dekan Fakulteta FEFA.

Ako okolnosti budu povoljne, procjena je da bi mnogi korisnici stambenih kredita od naredne godine mogli očekivati manje rate. Ekonomisti ne očekuju značajan pad kamatnih stopa. Građanima savjetuju da budu oprezni prilikom uzimanja kredita i da razmisle je li zaduživanje nužno.