Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odlučio je da na današnjoj sjednici neće po hitnom postupku razmatrati ni jedan od dva predložena zakona o dopuni Izbornog zakona BiH.
Zahtjevi predlagača navedenih zakona – Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije te poslanika Šemsudina Mehmedovića, da se njihovi prijedlozi dopuna Izbornog zakona BiH razmatraju po hitnom postupku nisu dobili potrebnu entitetsku većinu glasova poslanika, te je to upućeno Kolegiju Doma na usuglašavanje.
Zastupnici Kluba SDA: Amor Mašović, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Nermin Mandra, Midhat Čaušević i Šerif Špago predložili su dopunu Izbornog zakona BiH po kojoj “sve osobe koje imaju biračko pravo, a koje su imale mjesto prebivališta 1991. godine u drugoj općini u odnosu na općinu sadašnjeg prebivališta, a uslijed ratnih dejstava promijenile su svoje prebivalište u BiH, imaju pravo da se upišu u birački spisak kako bi glasali osobno ili u odsustvu, za općinu prebivališta iz 1991. godine, bez obzira na općinu sadašnjeg prebivališta.
Zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika SDA Edin Ramić je, obrazlažući zahtjev za hitni postupak, kazao da su 2. travnja dostavili prijedlog ovog zakona, s namjerom da se on razmatra po hitnom postupku.
– Predložen je prije tehničkih izmjena koje je nametnuo OHR, prije samog raspisivanja izbora. Naša namjera je bila da se usvoje izmjene Izbornog zakona u ovoj formi, koje će omogućiti raseljenim osobama, koje su imale pravo da glasaju za općine po prebivalištu iz 1991. godine kako bi uzele učešće u aktualnim lokalnim izborima – pojasnio je Ramić.
Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač poslanik Šemsudin Mehmedović, također nije dobio potrebnu entitetsku većinu glasova za razmatranje po hitnom postupku.
Ovaj zakonski prijedlog predviđa da “neovisno od rezultata izbora u svakom općinskom i svakom gradskom vijeću, odnosno u svakoj skupštini općine i svakoj skupštini grada, kao i u Skupštini Brčko distrikta BiH, bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan član Ostalih ako ima najmanje jedan takav kandidat na ovjerenoj kandidatskoj listi”.
Predlagač zakona Šemsudin Mehmedović je kazao da je 5. travnja u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, koji je tada imao ispunjena oba uvjeta za hitnost.
– Trebalo je da to usvojimo prije donošenja odluke o lokalnim izborima u BiH, koja je donesena početkom svibnja. Zakon je veoma kratak, ima svega dva člana. Danas je bespotrebno raspravljati o prvom uvjetu, a to je da uđe u integralni tekst Izbornog zakona BiH koji bi se primjenjivao tijekom lokalnih izbora ove godine – kazao je Mehmedović.
Ali, dodao je on, ovaj zakon je veoma kratak i trebalo bi ga danas usvojiti u hitnoj proceduri.
Predsjedavajući Kluba izaslanika HDZ-a BiH Predrag Kožul je kazao da je zakon nedorečen i nejasan.
– On nije definirao što će se dogoditi ako u pojedinoj skupštini, općinskom vijeću nema predstavnika jednog konstitutivnog naroda ili ostalih, a na listama ima dva, tri, pet ili deset takvih ljudi. Tko će i po kojem kriteriju odabrati tko je od tih deset ljudi taj koji će ići u to općinsko vijeće. Ja nipošto to ne bih prepustio Središnjem izbornom povjerenstvu i njihovim kriterijima – kazao je Kožul.
Dodao je kako smatra da zakon ima “nekog svog temelja, da je u duhu BiH i njenog Ustava, a nije vezan za Ustav, ali da treba vrlo jasno precizirati njegove odredbe kako bi bio primjenjiv i spreman za usvajanje”.
Predsjedavajući Kluba zastupnika SDA Šerif Špago je kazao kako ima određenih stvari koje mogu dovesti do zloupotreba pri primjeni ovog zakona.
– Sve je kod nas vezano za popis 1991. godine. Po meni i ovdje nedostaje taj dio da u općinskim, gradskim vijećima obavezno budu predstavnici iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih, pod uvjetom da je takvih bilo na popisu 1991. godine – kazao je Špago.
Dodao je da može doći do zloupotrebe ove odredbe zakona te da bi dobro bilo da se u tom dijelu vidi ima li mogućnosti za popravku ovoga zakona, da se veže za popis iz 1991. godine.
Kolegij Zastupničkog doma državnog parlamenta pokušat će u narednom periodu da postigne suglasnost u vezi sa zahtjevom predlagača da se predložena dva zakona o dopuni Izbornog zakona BiH razmatraju po hitnom postupku.
