Nestabilna politička situacija, neharmonizirani propisi, još uvijek nedovoljno učinkovita administracija, ali i skupoća obavljanja financijskih transakcija samo su neki od otežavajućih okolnosti uslijed kojih se BiH, unatoč svim svojim prednostima, još uvijek ne uspijeva nametnuti kao zemlja u kojoj će se u većoj mjeri realizirati investicije iz zemalja Europske unije.
Izazovi koji su se počeli rješavati u posljednje vrijeme ipak su brojni i prisutni u svim sferama ekonomskog života, no više od svega ono što plaši potencijalne investitore je politička i pravna nestabilnost, piše Večernji list BiH.
Politička stabilnost
Nedavno je večernji list na temu ekonomskih potencijala razgovarao sa zamjenicom ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljanom Lovrić, koja je naglasila kako su politička i pravna stabilnost uvjet svih uvjeta kada su u pitanju ekonomija i ekonomski razvoj.
– Vrlo se često u javnosti čuju priče o kreiranju uvjeta za veći priljev investicija i slično, ali se zapravo svi pravimo da ne vidimo slona u sobi. Već je dokazano u svijetu, a Bosna i Hercegovina nije nikakva iznimka u tome, da pravna ili politička nestabilnost plaši, a ne privlači investitore, osim onih koji se bave špekulativnim poslovima pa tu i takvu nestabilnost debelo iskoriste naplaćujući rizik – kazala je. Osim pitanja političke i pravne sigurnosti, otežavajuća okolnost za BiH je činjenica da zemlja još uvijek nije unutar Jedinstvenog područja plaćanja eurima (SEPA). Zbog toga su svi troškovi međunarodnih platnih transakcija između poslovnih subjekata skuplji. Prema nedavnoj analizi Svjetske banke, prijenos 5000 eura između malih i srednjih poduzeća na zapadnom Balkanu u prosjeku je deset puta skuplji u usporedbi sa sličnom transakcijom unutar Jedinstvenog područja plaćanja eurima (SEPA). S porastom transakcije na 20.000 eura povećavaju se i razlike u troškovima: 17 puta su veći od transfera između zemalja SEPA-e.
Također, transakcije su skuplje i između zemalja koje su u SEPA području i onih koje nisu. Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana, tako je u svojem autorskom tekstu navela da, primjerice, tvrtka sa sjedištem u području SEPA-e koja želi prebaciti, recimo, 5000 eura svom partneru u zemlji zapadnog Balkana, suočava se s dvanaest puta većim troškovima transakcije nego kada bi isti iznos plaćala partneru u zemlji članici Jedinstvenog područja plaćanja. Sve navedeno govori kolika bi bila korist za BiH kada bi ušla u Jedinstveno područje plaćanja eurima, odnosno koliko trpe potencijalne investicije u BiH zbog činjenice da je još uvijek izvan ovoga područja. Yu je pritom navela kako manji troškovi transakcija mogu otvoriti ciklus pozitivnih ishoda, poput povećanog obujma trgovine, unaprjeđenja novčanih tokova te rasta izravnih stranih investicija. Odnosno, smanjenje troškova platnih transfera između poslovnih subjekata sa zapadnog Balkana i iz Jedinstvenog područja plaćanja eurima ne predstavlja samo financijsku olakšicu – to je višenamjenska strategija za poticanje ekonomskog rasta, integracije i stabilnosti.
Izravne strane investicije u prošloj godini, prema procjenama Centralne banke BiH, iznosile su 1,7 milijardi KM. Ipak, ovo su još uvijek procjene, a službeni rezultati o točnom iznosu stranih investicija u BiH za cijelu 2023. godinu znat će najkasnije sredinom kolovoza, objavio je nedavno portal BiznisInfo. Prema njihovim navodima, CB BiH trenutačno raspolaže podacima za devet mjeseci 2023. godine, a prema tim podacima, izravne investicije u BiH iznosile su 1,44 milijarde KM. U odnosu na isto razdoblje 2022. godine (siječanj – rujan 2022.), tokovi izravnih stranih investicija veći su za 278,8 milijuna KM. Iako je riječ o porastu, on nije ni izbliza onoliki koliki bi mogao biti zbog brojnih prednosti koje BiH ima. A te prednosti se ogledaju u činjenici da je BiH na takvom zemljopisnom području koje tek sada postaje valorizirano uslijed činjenice da poslovna zajednice iz Europske unije, uslijed brojnih geopolitičkih izazova, sada traži zemljopisno bliže lokacije za ulaganja. Jedna od prednosti su i relativno niski porezi, konkretno stope poreza na dohodak, koji je u Federaciji 10% od neto plaće (u skladu s bruto modelom), a u Republici Srpskoj 8% od neto plaće (u skladu s bruto modelom). Tomu svakako treba dodati i relativno niske cijene energije, kao i stopu poreza na dobit koja u Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko iznosi 10 posto.
Digitalizacija
U konačnici, jedno od pitanja na čijem rješavanju BiH aktivno radi u posljednje vrijeme odnosi se na ubrzanje potrebnih procedura za registraciju biznisa. IDDEEA BiH stekla je mogućnosti i primijenila digitalni potpis te ga ustupila građanima BiH na upotrebu i korištenje u svim sferama poslovanja. Ovim korakom IDDEEA BiH je kako fizičkim tako i pravnim osobama omogućila lakšu suradnju s nadležnim institucijama. Ova novost jača pravnu regulativu koja se odnosi na korištenje elektroničkog potpisa i pruža jasniji okvir za provedbu ove tehnologije u praksi. To će dalje ojačati povjerenje u digitalne transakcije i olakšati poslovanje u digitalnom okružju.
