Koliko ste puta čuli, možda čak i za vlastito dijete, da je “ista baka” ili “djed”? Vjerojatno ste se barem jednom zapitali što djeca, u genetskom smislu, od koga nasljeđuju.
Ako uzmemo u obzir da svaka osoba ima dva biološka roditelja, te dva para baka i djedova, to znači da svatko od nas zapravo ima neke gene od svojih baka i djedova, ali ne u istoj mjeri, prenosi Yu Mama.
Kad su roditelji u pitanju, svako dijete dobije točno pola genoma od oca, a pola od majke, no poznato je da na primjer spol djeteta ovisi o genima oca, kao i da njegovi geni imaju veći utjecaj na inteligenciju, sklonost psihičkim problemima, visinu . S druge strane, majčini geni uvelike određuju hoće li dijete biti pretilo, kakve će imati obrasce spavati i kako će stariti.
Normalno je da čovjek ima 23 para kromosoma, od kojih su 22 para autosomni kromosomi i jedan par spolni. No dok su majčini i očevi geni jednako raspoređeni kod djeteta, za svaki kromosom koji naslijedi od jednog roditelja, ono ima 50 posto šanse da dobije kopiju od svog djeda i 50 posto šanse da dobije kopiju od svoje bake. To znači da dijete ne nasljeđuje kromosome samo od jednog ili drugog djeda i bake, pa je sasvim sigurno da ima različit udio gena od dva djeda i bake.
Geni se kopiraju u segmentima, tako da križanje gena blizu kraja kromosoma rezultira time da dijete naslijedi mali segment od jednog bake i djeda, a veliki segment od drugog para baka i djedova. Dakle, različite stvari utječu na to koliko će djetetovih gena naslijediti od majčinih, a koliko od očevih roditelja, a jedino što je sigurno je da udio gena od bake i djeda po majci mora biti 50 posto i isto toliko od djeda i bake po majci.
Drugim riječima, ako dijete ima više od 25 posto gena bake po majci, onda mora imati manje od 25 posto gena djeda po majci, prenosi krstarica.com.
