Fentanil je sintetski opijat, a posebno je opasan jer je čak 100 puta jači od morfina i 50 puta jači od heroina.
Zbog realne prijetnje dolaska nove opijatske droge, fentanila, na tlo Europe i Hrvatske, od jeseni će Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s partnerima pokrenuti pilot-projekt uvođenja kućnih doza naloksona, nazalnog spreja koji spašava život u slučaju predoziranja opiodima, prenosi Novi list.
Spomenuti sprej u Hrvatskoj je dostupan odnedavno, a primjenjuje se za hitno liječenje u slučaju predoziranja, prije dolaska hitne pomoći.
Heroin je kod nas još uvijek prisutan, ali postoje naznake da će nakon smjene vlasti u Afganistanu doći do redukcije ponude heroina na tržištu.
S obzirom na to, pripremamo se za pojavu određenih nadomjestaka, odnosno fentanila i na hrvatskom tržištu.
“U planu je da ga dijelimo osobama bliskim opijatskim ovisnicima, kako bi mogli pravovremeno reagirati u slučaju da se ovisnik predozira”, objasnio je ovu novost Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a, na jučerašnjem tematskom skupu HZJZ-a posvećenom suzbijanju zlouporabe droga u Hrvatskoj.
Beskrajna borba s dilerima
Vedrana Šimundža Nikolić, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave, ističe da se godišnje donose stotine presuda vezanih uz krijumčarenje i dilanje droga.
“Kad je u pitanju zločinačko udruživanje, sudi se pod posebnim uvjetima i takvih je postupaka manje, ali kod općinskih sudova imamo svakodnevne postupke gdje pojedince procesuiramo zbog količine droge koja je namijenjena za dilanje”, ističe.
Lani je zabilježen pad broja osuđenih osoba zbog kaznenih djela zlouporabe droga, pa ih je tako bilo ukupno 625 odraslih i 20 maloljetnika, dok su 2014. godine u Hrvatskoj zbog zlouporabe droga osuđene 882 punoljetne osobe i 116 maloljetnika.
U 70 posto slučajeva izrečena im je uvjetna kazna, dok je 28 posto osuđeno kaznom od jedne do tri godine zatvora. Maloljetnici se mahom kažnjavaju upozorenjem i odgojnim mjerama, a četvero ih je lani završilo u maloljetničkom zatvoru.
Jedan dodir
Petković je pojasnio kako će nakon provedbe pilot-projekta, podjela nazalnog spreja naloksona ići kroz zatvorski i zdravstveni sustav da bi se spriječilo moguće slučajeve predoziranja fentanilom, od čega je samo lani u SAD-u, gdje je ova droga prisutna već neko vrijeme, umrlo više od 200.000 ljudi.
Fentanil je sintetski opijat, a posebno je opasan jer je čak 100 puta jači od morfina i 50 puta jači od heroina. Od jednog grama čistog fentanila može se izdvojiti čak 600 doza.
Dovoljno je samo udahnuti, dovoljno je čak i dotaknuti koncentrirani fentanil, da dođe do predoziranja. Zbog toga je on toliko opasan, jer je jako teško vidjeti u kojoj je koncentraciji i prepoznati koliko je dovoljno da ga uzmete.
“Fentanil se uz to često miješa s heroinom, to su neke kombinaciije koje mogu biti jako opasne”, dodao je Petković.
Situacija s drogama u Europi se pogoršava, pa se sukladno tome intenzivno radi na tome da se negativni trend preokrene. Prema podacima Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), lani je u zemljama EU-a kanabis koristilo 22 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj je tu drogu probalo 22 posto odraslih građana.
Istodobno, u nas se od ovisnosti o drogama godišnje liječi od 5.500 do 6.000 ovisnika, od čega je njih 80 posto ovisno o opijatima.
“U zadnje vrijeme zamjećujemo pad broja osoba koje koriste opijate, ali raste korištenje psihostimulansa, sintetskih droga. Srećom, fentanila u Hrvatskoj još nema”, naglasio je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
HZJZ je proširio mrežu službe za bolničko liječenje ovisnosti sistemom otvorenih vrata, gdje svatko može potražiti pomoć, bilo zbog mentalnih problema ili problema ovisnosti.
Zadnje izvješće EU-a o tržištu droga pokazalo je da je kanabis najraširenija droga u Hrvatskoj i Europi, a u Hrvatskoj se na ovu drogu odnosi oko 70 posto svih zapljena.
Gledano u novcu, kokain sve više dostiže kanabis, pa tako od ukupno 32 milijarde eura, koliko se u EU-u »okrene« na crnom tržištu droga, na kanabis otpada oko 12 milijardi, a na kokain više od 10 milijardi eura godišnje.
Ratovi bandi
“Droga je veliki problem, ne samo za nas, nego i za cijelu Europu. Zadnje izvješće Europskog parlamenta od prije desetak dana govori da je stanje 2019. bilo nezadovoljavajuće, a sada je alarmantno”, istaknuo je Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga u PNUSKOKU.
Posljedice krijumčarenja droga, dodaje, očituju se spuštanjem razine opće sigurnosti, pa raste broj kaznenih djela paljevina, ubojstava, a onda i korupcije, utjecaja na nacionalnu, regionalnu i lokalnu politiku.
“Hrvatska još nema epidemiju ovisnosti, nemamo otvorenih narko-scena iako postoji veliki pritisak u tom smjeru”, upozorava Rastović, i to osobito tijekom ljetnih festivala elektronske glazbe. Policiji su najveći problem tamne brojke.
“Kad je riječ o drogi, nemate prijavljenu oštećenu osobu, bavite se posljedicama, smrtima, sekudarnim kriminalitetom, provalama, krađama, nasiljem u obitelji, zapostavljanjem djece, a najgore su posljedice da neke države u Europi ne mogu više voditi samostalno ni lokalnu, ni regionalnu politiku otkako je nabujao organizirani kriminal koji ima velik utjecaj na financijske tijekove”, kazao je Rastović.
Najgore je stanje u Belgiji, Nizozemskoj i Švedskoj, gdje se događa rat narkobandi, dok je u Hrvatskoj zasad situacija zadovoljavajuća, ali ne znači da će tako i ostati.
Lani smo u Hrvatskoj imali rekordnu zapljenu svih vrsta droga – zaplijenjeno je 740 kilograma kokaina i više od šest tona kanabisa, velika količina kemijskih droga te je otkriven niz laboratorija za proizvodnju kanabisa.
Posebnu prijetnju predstavljaju krijumčari kokaina, zbog kojih u lukama Antwerpen i Rotterdam imaju veliki problem s nasiljem, eksplozijama, ubojstvima.
Zločinačke organizacije, upozorava Rastović, traže i druge ulazne luke, pa su i hrvatske na udaru međunarodnih krijumčara droge.
