Dok pčelari strahuju od svake naredne kiše, stručnjaci upozoravaju na katastrofu koja može uslijediti nakon pomora pčela.
Ni mjesec i pol nakon željezničke nesreće u mostarskom naselju Opine, kada je prosuta velika količina industrijskog šećera pored pruge, šećer nije uklonjen. Za uklanjanje nitko ne želi preuzeti odgovornost iako su se mještani obraćali na više različitih adresa, od željeznica Federacije BiH do inspekcija na svim razinama. Mogu li se pčele spasiti od pomora?
Situacija s prosutim šećerom je kulminirala uslijed velikih padalina zbog kojih su se stvorile šećerne lokve u kojima pčele svakodnevno stradaju. Šećerna voda pomiješala se sa uljem iz vagona i drugim nečistoćama što svakodnevno dovodi do masovnog uginuća pčela na mjestu željezničke nesreće, navode iz Udruženja pčelara „Vrijesak“, javlja BHRT.
– Ovo je kao živo blato, kao da se čovjek duši u živom blatu, one su osuđene na propast. Svi pčelari u okolini, 20 do 30% izletnica stradaju i nema im povratka u košnicu i za sve pčelare koji se nalaze u ovom području ovo je propala sezona, kaže član Udruženja pčelara „Vrijesak“ Armen Hrnjičić.
– Imam dva pčelinjaka jedan sam izmjestio čim se ovo dogodilo, a drugi je 15 km odavde. Sada je taj pčelinjak koji sam izmjestio puno lošiji od onog što mi je tamo. Tu je stradala sva izletnica i one su za ovu godinu završile svoj rad, navodi član Udruženja pčelara „Vrijesak“ Ahmet Salčin.
Ukoliko se hitno ne sanira ovo mjesto, odnosno ne ukloni šećer i teren ne prekrije zemljom, propast će svi pčelinjaci u okolini, smatraju pčelari. Kažu kako su se obraćali Županijskoj, Gradskoj i Federalnoj inspekciji i kako nitko ne želi preuzeti nadležnost.
– Izlazila je inspekcija Gradske uprave, znači njihova komunalna inspekcija, međutim tu je problem s vlasništvom i pružnog pojasa koje je vlasništvo Željeznice i tereta koji je isto vlasništvo Željeznice, pojašnjava predsjednik Udruženja pčelara „Vrijesak“ Edin Sefić.
Na upit, tko će i kada ukloniti sporni teret, koji su početkom tjedna poslali Željeznicama Federacije, nisu dobili odgovor.
Dok pčelari strahuju od svake naredne kiše, stručnjaci upozoravaju na katastrofu koja može uslijediti nakon pomora pčela.
– Pčela je osjetljiva na bilo kakav otrov, i ovo što se dogodilo naravno da će ostaviti dugotrajne posljedice. Ako pričamo o proizvodnji meda vjerojatno neće biti meda u području gdje se to dogodilo i dugi niz godina će tim pčelarima trebati da obnove ta društva i dovedu ih na neku normalnu razinu, ističe profesor ekologije i zoologije Sanel Riđanović.
Budući da je proljetna ispaša pčela gotovo počela, pčelari se nadaju hitnoj sanaciji ovog terena, kako bi se barem spasio dio pčela koje su još tu preostale.
