Jedan od događaja koji su obilježili njegov život upravo je bio zadatak da otprati kardinala Alojzija Stepinca u zatvor.

Bivši predsjednik hrvatske Vlade i najpoznatiji hrvatski špijun Josip Manolić preminuo u 105. godini života, piše Nacional. Za novine je to potvrdila njegova kći.

Manolić je u javnosti smatran kontroverznom ličnošću s obzirom na to da mu se predbacuje njegovo djelovanje u Udbi, među kojima se ponajviše ističu optužbe u kojem se njega krivi za smrt nadbiskupa Alojzija Stepinca. S druge strane, on je bio među ključnim akterima u razdoblju kad se stvarala hrvatska država, a u kasnijim godinama života postao je dio meme kulture mlađih generacija kao posljednji pripadnik generacije političara koji su stvarali noviju povijest Hrvatske. 

Rođen je 22. ožujka 1920. u mjestu Kalinovac kod Đurđevca. Imao je brata i dvije sestre, a otac mu je umro kad je imao šest godina. 
U intervju danom 2016. godine za Večernji list ispričao je kako mu je otac nedostajao cijelog života, ali i to da se njegova majka preudala u obitelj s čovjekom koji je imao četvero djece pa ih je bilo ukupno osmero. 

Kao 18-godišnjak ušao je u Savez komunističke omladine Jugoslavije, a 1939. godine primljen je u Komunističku partiju Jugoslavije. Manolić je izabran 1940. godine za sekretara Okružnog komiteta SKOJ-a za Novu Gradišku i člana pokrajinskom komiteta Partije.
U ožujku 1944. postao je član Okružnog komiteta Partije za Bjelovarski okrug, a potom i organizacijski sekretar. U listopadu 1944. imenovan je za načelnika Ozne 2 u Bjelovaru, komunističke policije osnovane u svibnju te godine, te je upućen u akciju oslobođenja Bjelovara i okolice. 

Jedan od događaja koji su obilježili njegov život upravo je bio zadatak da otprati kardinala Alojzija Stepinca u zatvor.

Bivši predsjednik hrvatske Vlade i najpoznatiji hrvatski špijun Josip Manolić preminuo u 105. godini života, piše Nacional. Za novine je to potvrdila njegova kći.

Manolić je u javnosti smatran kontroverznom ličnošću s obzirom na to da mu se predbacuje njegovo djelovanje u Udbi, među kojima se ponajviše ističu optužbe u kojem se njega krivi za smrt nadbiskupa Alojzija Stepinca. S druge strane, on je bio među ključnim akterima u razdoblju kad se stvarala hrvatska država, a u kasnijim godinama života postao je dio meme kulture mlađih generacija kao posljednji pripadnik generacije političara koji su stvarali noviju povijest Hrvatske. 

Rođen je 22. ožujka 1920. u mjestu Kalinovac kod Đurđevca. Imao je brata i dvije sestre, a otac mu je umro kad je imao šest godina. 
U intervju danom 2016. godine za Večernji list ispričao je kako mu je otac nedostajao cijelog života, ali i to da se njegova majka preudala u obitelj s čovjekom koji je imao četvero djece pa ih je bilo ukupno osmero. 

Kao 18-godišnjak ušao je u Savez komunističke omladine Jugoslavije, a 1939. godine primljen je u Komunističku partiju Jugoslavije. Manolić je izabran 1940. godine za sekretara Okružnog komiteta SKOJ-a za Novu Gradišku i člana pokrajinskom komiteta Partije.
U ožujku 1944. postao je član Okružnog komiteta Partije za Bjelovarski okrug, a potom i organizacijski sekretar. U listopadu 1944. imenovan je za načelnika Ozne 2 u Bjelovaru, komunističke policije osnovane u svibnju te godine, te je upućen u akciju oslobođenja Bjelovara i okolice.