Ovogodišnji Proračun Federacije BiH iznosi blizu 7,5 milijardi i rekordan je, međutim iz Vlade Federacije BiH može se vrlo često čuti kako dobar dio budžeta ide na isplatu mirovina, nekih 3,2 milijarde KM.

Postavlja se pitanje da li u konačnici toliko novca ide za mirovine ili jedan dio, s obzirom na godišnje prihode od uplate doprinosa za mirovinsko  i invalidsko osiguranje.

Pojašnjenje koliko je novca na godišnjem nivou potrebno za isplatu mirovina, a koliko se u toku godine uplati doprinosa za mirovinskoi invalidsko osiguranje, zatražili smo u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje, piše Faktor.

– U 2023. godini, za isplatu mirovina utrošeno je 3.141.754.222,07 KM. Prihodi od doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje iznosili su 2.821.438.130,52 KM. Mirovine se, pored doprinosa koji su dominantan izvor prihoda, financiraju i iz budžetskih sredstava – navodi Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda MIO.

Upitali smo da li je točno da će za osam godina za isplatu mirovina trebati šest milijardi i da bez svježeg kapitala neće biti mogućnosti za njihovu isplatu.

– Predviđanja koliko će sredstava trebati u bližoj ili daljoj budućnosti, nezahvalna su u kontekstu jednostavnih medijskih objava. No, svakako relevantne projekcije postoje i uključuju niz faktora, koje bi bilo prezahtjevno pojašnjavati u ovakvom obliku,

Projekcije ukupnog godišnjeg iznosa isplate mirovina za 2032. godinu, tj. za osam godina, kreću se u rasponu od 5,1 milijardi KM (optimistična varijanta) do 6,2 milijarde KM (pesimistična varijanta) .

Neophodno je napomenuti da je u članu 79. Zakona o PIO određena formula za redovno usklađivanje mirovina na takav način da će bilo koji postotak redovnog usklađivanja biti rezultat učinka ostvarenog ekonomskog rasta i inflacije. To će ujedno imati za rezultat i porast prihoda od doprinosa za penzijsko osiguranje u istom postotku koliki je i postotak porasta mirovina, tako da sistem mirovinskog osiguranja ne bi bio ugrožen – govori Kvesić.

Osvrnuo se na pitanje koliko radnika ide na jednog umirovljenika.

– Trenutno je odnos 1,23 zaposlenika na jednog umirovljenika. Ovaj omjer je u približno isti već oko 15 godina – kazao  je.

Ovogodišnji Proračun Federacije BiH iznosi blizu 7,5 milijardi i rekordan je, međutim iz Vlade Federacije BiH može se vrlo često čuti kako dobar dio budžeta ide na isplatu mirovina, nekih 3,2 milijarde KM.

Postavlja se pitanje da li u konačnici toliko novca ide za mirovine ili jedan dio, s obzirom na godišnje prihode od uplate doprinosa za mirovinsko  i invalidsko osiguranje.

Pojašnjenje koliko je novca na godišnjem nivou potrebno za isplatu mirovina, a koliko se u toku godine uplati doprinosa za mirovinskoi invalidsko osiguranje, zatražili smo u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje, piše Faktor.

– U 2023. godini, za isplatu mirovina utrošeno je 3.141.754.222,07 KM. Prihodi od doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje iznosili su 2.821.438.130,52 KM. Mirovine se, pored doprinosa koji su dominantan izvor prihoda, financiraju i iz budžetskih sredstava – navodi Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda MIO.

Upitali smo da li je točno da će za osam godina za isplatu mirovina trebati šest milijardi i da bez svježeg kapitala neće biti mogućnosti za njihovu isplatu.

– Predviđanja koliko će sredstava trebati u bližoj ili daljoj budućnosti, nezahvalna su u kontekstu jednostavnih medijskih objava. No, svakako relevantne projekcije postoje i uključuju niz faktora, koje bi bilo prezahtjevno pojašnjavati u ovakvom obliku,

Projekcije ukupnog godišnjeg iznosa isplate mirovina za 2032. godinu, tj. za osam godina, kreću se u rasponu od 5,1 milijardi KM (optimistična varijanta) do 6,2 milijarde KM (pesimistična varijanta) .

Neophodno je napomenuti da je u članu 79. Zakona o PIO određena formula za redovno usklađivanje mirovina na takav način da će bilo koji postotak redovnog usklađivanja biti rezultat učinka ostvarenog ekonomskog rasta i inflacije. To će ujedno imati za rezultat i porast prihoda od doprinosa za penzijsko osiguranje u istom postotku koliki je i postotak porasta mirovina, tako da sistem mirovinskog osiguranja ne bi bio ugrožen – govori Kvesić.

Osvrnuo se na pitanje koliko radnika ide na jednog umirovljenika.

– Trenutno je odnos 1,23 zaposlenika na jednog umirovljenika. Ovaj omjer je u približno isti već oko 15 godina – kazao  je.