Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebao bi danas raspravljati o načelima Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagatelj zastupnik Denis Zvizdić (NIP).

Prije sjednice Doma planira se održavanje sjednice Ustavnopravne komisije koja će, po drugi put, pregledati usklađenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH te načela predloženog zakona.

Na sjednici krajem veljače, Zastupnički dom nije prihvatio prethodno dostavljeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije, već im je vratio predloženi zakon na ponovno razmatranje i dostavljanje novog izvještaja.

Predloženim zakonom reguliraju se organizacija, nadležnost, javnost rada, financiranje i sva druga pitanja u vezi s osnivanjem i funkcioniranjem Vrhovnog suda BiH kao najvišeg kasacijskog suda u BiH, koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritoriju cijele BiH.

Predlagatelj zakona Denis Zvizdić ranije je izjavio da postoji više razloga zašto smatra da je ovaj zakon potreban.

Prema njegovim riječima, BiH je jedina zemlja u regiji koja nema Vrhovni sud, kao i jedina država u Europi koja nema takav sud ili srodnu instituciju koja bi obavljala istu funkciju u smislu usklađivanja sudskih praksi.

Zvizdić je istaknuo da je potreba za uspostavom Vrhovnog suda jasno definirana i u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Zastupnički dom također bi trebao razmotriti načela Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani BiH, koji je predložio Dom naroda državnog parlamenta.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakona, razlog za njegovo donošenje je ispunjavanje pravne praznine u važećem zakonodavstvu.

Članom 10 Zakona o obrani BiH propisano je da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za potvrđivanje imenovanja načelnika i zamjenika načelnika Zajedničkog stožera Oružanih snaga, komandanta i zamjenika komandanta Operativne komande Oružanih snaga, komandanta i zamjenika komandanta Komande za podršku Oružanih snaga te svih generala u Oružanim snagama.

Isto tako, propisano je da Parlamentarna skupština treba potvrditi imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo BiH dostavi svoju odluku o imenovanju.

Međutim, važećim zakonom nije propisano što ako Parlamentarna skupština BiH u roku ne potvrdi odluku Predsjedništva BiH, “pa je došlo do situacija kada su osobe obavljale funkcije bez valjane odluke o imenovanju”.

Predloženim izmjenama i dopunama zakona ovaj bi problem bio riješen tako što bi ministar bio obvezan dostaviti novi prijedlog odluke Predsjedništvu BiH, čime bi se procedura ponovila.

Zastupnički dom trebao bi također razmotriti načela Prijedloga zakona o dopuni Zakona o strancima, koji je predložio zastupnik Nihad Omerović (NIP).

Na dnevnom redu trebali bi se naći i Prijedlog odluke o imenovanju Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH, kao i nekoliko različitih izvještaja te nekoliko zastupničkih inicijativa.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebao bi danas raspravljati o načelima Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagatelj zastupnik Denis Zvizdić (NIP).

Prije sjednice Doma planira se održavanje sjednice Ustavnopravne komisije koja će, po drugi put, pregledati usklađenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH te načela predloženog zakona.

Na sjednici krajem veljače, Zastupnički dom nije prihvatio prethodno dostavljeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije, već im je vratio predloženi zakon na ponovno razmatranje i dostavljanje novog izvještaja.

Predloženim zakonom reguliraju se organizacija, nadležnost, javnost rada, financiranje i sva druga pitanja u vezi s osnivanjem i funkcioniranjem Vrhovnog suda BiH kao najvišeg kasacijskog suda u BiH, koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritoriju cijele BiH.

Predlagatelj zakona Denis Zvizdić ranije je izjavio da postoji više razloga zašto smatra da je ovaj zakon potreban.

Prema njegovim riječima, BiH je jedina zemlja u regiji koja nema Vrhovni sud, kao i jedina država u Europi koja nema takav sud ili srodnu instituciju koja bi obavljala istu funkciju u smislu usklađivanja sudskih praksi.

Zvizdić je istaknuo da je potreba za uspostavom Vrhovnog suda jasno definirana i u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Zastupnički dom također bi trebao razmotriti načela Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani BiH, koji je predložio Dom naroda državnog parlamenta.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakona, razlog za njegovo donošenje je ispunjavanje pravne praznine u važećem zakonodavstvu.

Članom 10 Zakona o obrani BiH propisano je da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za potvrđivanje imenovanja načelnika i zamjenika načelnika Zajedničkog stožera Oružanih snaga, komandanta i zamjenika komandanta Operativne komande Oružanih snaga, komandanta i zamjenika komandanta Komande za podršku Oružanih snaga te svih generala u Oružanim snagama.

Isto tako, propisano je da Parlamentarna skupština treba potvrditi imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo BiH dostavi svoju odluku o imenovanju.

Međutim, važećim zakonom nije propisano što ako Parlamentarna skupština BiH u roku ne potvrdi odluku Predsjedništva BiH, “pa je došlo do situacija kada su osobe obavljale funkcije bez valjane odluke o imenovanju”.

Predloženim izmjenama i dopunama zakona ovaj bi problem bio riješen tako što bi ministar bio obvezan dostaviti novi prijedlog odluke Predsjedništvu BiH, čime bi se procedura ponovila.

Zastupnički dom trebao bi također razmotriti načela Prijedloga zakona o dopuni Zakona o strancima, koji je predložio zastupnik Nihad Omerović (NIP).

Na dnevnom redu trebali bi se naći i Prijedlog odluke o imenovanju Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije BiH, kao i nekoliko različitih izvještaja te nekoliko zastupničkih inicijativa.