Krajem svake školske godine roditelji i učenici završnih razreda osnovne škole suočavaju se s jednom od najvažnijih profesionalnih odluka – koju srednju školu odabrati.

Glavni problem je što se odluka donosi posljednji dan ili posljednjih mjeseci školovanja, a stručnjaci poručuju kako bi to trebao biti proces koji traje svih devet godina školovanja u osnovnim školama. Koju školu odabrati? Trogodišnju ili četverogodišnju, zanat ili gimnaziju? Je li fakultetsko obrazovanje jamstvo za siguran posao u BiH? Hoće li moje dijete sebi moći osigurati budućnost završivši zanat… – pitanja su koja trenutačno muče tisuće osnovnoškolaca i njihovih roditelja. Jedna od vodilja pri odabiru zanimanja svakako treba biti i statistika nezaposlenih.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, kao i na osnovi broja objavljenih oglasa, evidentno je da situacija sa suficitarnim i deficitarnim zanimanjima ostaje slična već nekoliko godina.

Najtraženija zanimanja visokoobrazovanih osoba na tržištu rada u 2023. godini bila su poslovi vezani uz IT sektor (IT inženjer, softverski inženjer), zatim inženjer elektrotehnike, građevinski inženjer, diplomirani farmaceut i liječnik medicine – specijalist. Uz ova zanimanja, diplomirani ekonomisti i pravnici također su traženi po broju oglasa, ali zbog velike ponude ovih stručnjaka, oni čine većinu nezaposlenih. Osim ekonomista i pravnika, najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba čine kriminalisti, politolozi, novinari i socijalni radnici. Također, veliki broj nezaposlenih čine i profesori engleskog jezika i razredne nastave.

Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom (SSS) je za prodavačima i osobljem u ugostiteljstvu, posebno školovanim konobarima, a i dalje su potrebni operateri za unos podataka i radnici u pozivnim centrima. Na listi nezaposlenih osoba sa srednjom stručnom spremom prevladavaju ekonomski tehničari, maturanti gimnazije, strojarski tehničari, medicinske sestre, poljoprivredni tehničari, tekstilni tehničari i ekonomisti, prenosi TRT Balkan. U sklopu istraživanja tržišta rada 2023./2024., koje na godišnjoj razini provode Federalni zavod i županijske službe za zapošljavanje (FZZZ), od ukupno 1248 anketiranih, 781 poslodavac (63 posto) iskazao je potrebu za zapošljavanjem 4760 novih radnika u 2024., uglavnom zbog očekivanog povećanja obujma poslovanja, što je za 15 posto manje u odnosu na prošlogodišnje istraživanje i upućuje na to da se procjenjuje usporavanje u novom zapošljavanju u idućoj godini. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u idućoj godini iskazane su za zanimanjima u prerađivačkoj industriji (42 posto), zatim trgovini (17 posto), građevinarstvu (13 posto) i ugostiteljstvu (11 posto).

Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom 3. stupnja (KV), i to 64 posto. Slijedi potražnja za radnicima srednje stručne spreme 4. stupnja (SSS) – 19 posto te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) – 6,8 posto.

Najtraženija zanimanja 3. i 4. stupnja srednje stručne spreme u 2024., prema rezultatima anketiranja, bit će prodavač – trgovac, konobar, bravar, zavarivač, vozač kamiona, kuhar, šivač, stolar, zidar, tesar, strojarski tehničar. Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.

Za zanimanja s fakultetskim obrazovanjem najveća potražnja, prema prognozama poslodavaca, bit će iskazana za radnicima iz IT sektora (inženjerima elektrotehnike, sistemskim inženjerima, programerima – IT developerima i drugo), zatim ekonomistima, magistrima farmacije te strojarskim i građevinskim inženjerima. Posljednjih desetljeća roditelji su na sve načine pokušavali upisati svoju djecu u tzv. prestižne škole, odnosno gimnazije. Ipak, izgleda kako je situacija na tržištu rada promijenila percepciju i roditelja i djece. Već godinama potražnja za radnicima iz sektora deficitarnih zanimanja sve je manje uspješna. Razlog tome je što stručni radnici napuštaju Bosnu i Hercegovinu te odlaze uglavnom u zemlje Europske unije u potrazi za boljim uvjetima, životom i primanjima. Prethodnih godina gimnazije su bile najčešći odabir, međutim, izgleda kako se i to mijenja.

Naime, najveći broj učenika pohađa tehničke škole – 57,2 posto, zatim gimnazije – 20,8 posto te stručne škole – 18,5 posto učenika, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Krajem svake školske godine roditelji i učenici završnih razreda osnovne škole suočavaju se s jednom od najvažnijih profesionalnih odluka – koju srednju školu odabrati.

Glavni problem je što se odluka donosi posljednji dan ili posljednjih mjeseci školovanja, a stručnjaci poručuju kako bi to trebao biti proces koji traje svih devet godina školovanja u osnovnim školama. Koju školu odabrati? Trogodišnju ili četverogodišnju, zanat ili gimnaziju? Je li fakultetsko obrazovanje jamstvo za siguran posao u BiH? Hoće li moje dijete sebi moći osigurati budućnost završivši zanat… – pitanja su koja trenutačno muče tisuće osnovnoškolaca i njihovih roditelja. Jedna od vodilja pri odabiru zanimanja svakako treba biti i statistika nezaposlenih.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, kao i na osnovi broja objavljenih oglasa, evidentno je da situacija sa suficitarnim i deficitarnim zanimanjima ostaje slična već nekoliko godina.

Najtraženija zanimanja visokoobrazovanih osoba na tržištu rada u 2023. godini bila su poslovi vezani uz IT sektor (IT inženjer, softverski inženjer), zatim inženjer elektrotehnike, građevinski inženjer, diplomirani farmaceut i liječnik medicine – specijalist. Uz ova zanimanja, diplomirani ekonomisti i pravnici također su traženi po broju oglasa, ali zbog velike ponude ovih stručnjaka, oni čine većinu nezaposlenih. Osim ekonomista i pravnika, najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba čine kriminalisti, politolozi, novinari i socijalni radnici. Također, veliki broj nezaposlenih čine i profesori engleskog jezika i razredne nastave.

Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom (SSS) je za prodavačima i osobljem u ugostiteljstvu, posebno školovanim konobarima, a i dalje su potrebni operateri za unos podataka i radnici u pozivnim centrima. Na listi nezaposlenih osoba sa srednjom stručnom spremom prevladavaju ekonomski tehničari, maturanti gimnazije, strojarski tehničari, medicinske sestre, poljoprivredni tehničari, tekstilni tehničari i ekonomisti, prenosi TRT Balkan. U sklopu istraživanja tržišta rada 2023./2024., koje na godišnjoj razini provode Federalni zavod i županijske službe za zapošljavanje (FZZZ), od ukupno 1248 anketiranih, 781 poslodavac (63 posto) iskazao je potrebu za zapošljavanjem 4760 novih radnika u 2024., uglavnom zbog očekivanog povećanja obujma poslovanja, što je za 15 posto manje u odnosu na prošlogodišnje istraživanje i upućuje na to da se procjenjuje usporavanje u novom zapošljavanju u idućoj godini. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u idućoj godini iskazane su za zanimanjima u prerađivačkoj industriji (42 posto), zatim trgovini (17 posto), građevinarstvu (13 posto) i ugostiteljstvu (11 posto).

Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom 3. stupnja (KV), i to 64 posto. Slijedi potražnja za radnicima srednje stručne spreme 4. stupnja (SSS) – 19 posto te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) – 6,8 posto.

Najtraženija zanimanja 3. i 4. stupnja srednje stručne spreme u 2024., prema rezultatima anketiranja, bit će prodavač – trgovac, konobar, bravar, zavarivač, vozač kamiona, kuhar, šivač, stolar, zidar, tesar, strojarski tehničar. Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.

Za zanimanja s fakultetskim obrazovanjem najveća potražnja, prema prognozama poslodavaca, bit će iskazana za radnicima iz IT sektora (inženjerima elektrotehnike, sistemskim inženjerima, programerima – IT developerima i drugo), zatim ekonomistima, magistrima farmacije te strojarskim i građevinskim inženjerima. Posljednjih desetljeća roditelji su na sve načine pokušavali upisati svoju djecu u tzv. prestižne škole, odnosno gimnazije. Ipak, izgleda kako je situacija na tržištu rada promijenila percepciju i roditelja i djece. Već godinama potražnja za radnicima iz sektora deficitarnih zanimanja sve je manje uspješna. Razlog tome je što stručni radnici napuštaju Bosnu i Hercegovinu te odlaze uglavnom u zemlje Europske unije u potrazi za boljim uvjetima, životom i primanjima. Prethodnih godina gimnazije su bile najčešći odabir, međutim, izgleda kako se i to mijenja.

Naime, najveći broj učenika pohađa tehničke škole – 57,2 posto, zatim gimnazije – 20,8 posto te stručne škole – 18,5 posto učenika, podaci su Agencije za statistiku BiH.