Što mislite koja je najskuplja materija na svijetu? Zlato? Dijamanti? Luksuzne namirnice kao što su bijeli tartuf i kavijar? Najskuplja stvar je zapravo prah koji se zove endoedarski fulereni na bazi atoma azota i košta 140 milijuna dolara po gramu.

Oksfordski znanstvenici iz kompanije Designer Carbon Materials razvili su 2015. godine novi materijal koji bi mogao da se koristiti za izradu nevjerojatno preciznih atomskih satova, a ti satovi mogu biti jako veliki. Naime, tipični atomski satovi veličine su sobe, piše UNILAD.

Atomski satovi su dio GPS sistema, a mogućnost izrade minijaturnih satova poboljšala bi ne samo savjete o ruti već i mogućnost automobila bez vozača, budući da bi točnost ugrađenih atomskih satova mogla pomoći GPS sistemima da prate lokaciju automobila čak i tamo gdje je GPS signal slab, na primjer kroz tunele, što daljinsku vožnju odjednom čini mnogo sigurnijom.

Materijal je u suštini minijaturni kavez atoma ugljenika, s atomom azota unutra, a kompanija računa da bi u budućnosti svi naši pametni telefoni mogli da sadrže mini atomske satove. Prvi put otkriveni 1985. godine, endoedarski fulereni nastaju zatvaranjem atoma u kavez od 60 atoma ugljenika, prenosi City Magazin.

U tim kavezima atomi ugljenika poredaju se na sličan način kao vrhovi fudbalske lopte, odakle i dolazi njihov nadimak „bucky balls“. Ovi zatvoreni molekuli imaju znatno poboljšana fizička i elektronička svojstva u poređenju s „normalnim“. Ni istraživanje jednog od najskupljih materijala na Zemlji nije bilo jeftino.

Naime, 2013. Sveučilište Oxford je s dva partnera dobilo 1,5 milijun funti istraživačke podrške za razvoj proizvodnih metoda „za povećanje proizvodnje endoedarskih fulerena do nivoa grama“.

Što mislite koja je najskuplja materija na svijetu? Zlato? Dijamanti? Luksuzne namirnice kao što su bijeli tartuf i kavijar? Najskuplja stvar je zapravo prah koji se zove endoedarski fulereni na bazi atoma azota i košta 140 milijuna dolara po gramu.

Oksfordski znanstvenici iz kompanije Designer Carbon Materials razvili su 2015. godine novi materijal koji bi mogao da se koristiti za izradu nevjerojatno preciznih atomskih satova, a ti satovi mogu biti jako veliki. Naime, tipični atomski satovi veličine su sobe, piše UNILAD.

Atomski satovi su dio GPS sistema, a mogućnost izrade minijaturnih satova poboljšala bi ne samo savjete o ruti već i mogućnost automobila bez vozača, budući da bi točnost ugrađenih atomskih satova mogla pomoći GPS sistemima da prate lokaciju automobila čak i tamo gdje je GPS signal slab, na primjer kroz tunele, što daljinsku vožnju odjednom čini mnogo sigurnijom.

Materijal je u suštini minijaturni kavez atoma ugljenika, s atomom azota unutra, a kompanija računa da bi u budućnosti svi naši pametni telefoni mogli da sadrže mini atomske satove. Prvi put otkriveni 1985. godine, endoedarski fulereni nastaju zatvaranjem atoma u kavez od 60 atoma ugljenika, prenosi City Magazin.

U tim kavezima atomi ugljenika poredaju se na sličan način kao vrhovi fudbalske lopte, odakle i dolazi njihov nadimak „bucky balls“. Ovi zatvoreni molekuli imaju znatno poboljšana fizička i elektronička svojstva u poređenju s „normalnim“. Ni istraživanje jednog od najskupljih materijala na Zemlji nije bilo jeftino.

Naime, 2013. Sveučilište Oxford je s dva partnera dobilo 1,5 milijun funti istraživačke podrške za razvoj proizvodnih metoda „za povećanje proizvodnje endoedarskih fulerena do nivoa grama“.