Gotovo 10 milijardi maraka potrošnje, točnije 9 milijardi i 658,5 milijuna maraka, registrirano je putem fiskalnih uređaja u općinama i gradovima u Federaciji u samo dva mjeseca ove godine (od 1. siječnja do 29. veljače), a što je znatan porast u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada su serveri Porezne uprave Federacije BiH registrirali promet u iznosu od 8 milijardi i 867,7 milijuna maraka, piše Večernji list.
Prvih deset
Uvidom u potrošnju po pojedinim gradovima i općinama, među prvih deset mjesta su gradovi kao što su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica i Široki Brijeg koji, unatoč znatno manjem broju stanovnika, bilježi znatno veću potrošnju od lokalnih zajednica koje imaju višestruko veći broj žitelja. Tako je u dva mjeseca u tom gradu od 30 tisuća stanovnika preko fiskalnih uređaja zabilježen promet od 281,7 milijuna maraka, dok je, primjerice, u Bihaću, koji ima 56 tisuća stanovnika, zabilježena potrošnja od 183,6 milijuna maraka.
Na prvom mjestu, kada je riječ o evidentiranom prometu preko fiskalnih uređaja, je Novi Grad Sarajevo, u kojemu je u dva mjeseca ove godine potrošeno nešto više od 809 milijuna maraka, slijedi Ilidža sa 767 te Tuzla s 591,5 milijuna maraka.
U Mostaru je u promatranom razdoblju evidentirana potrošnja od 534,4 milijuna maraka, a gotovo identičan iznos zabilježen je u općini Sarajevo Centar (534,8 milijuna maraka). Jedna od lokalnih zajednica koja se ističe znatnim iznosima evidentiranog prometa preko fiskalnih uređaja je Tešanj, u kojemu je u dva mjeseca zabilježen iznos od 405,7 milijuna maraka, a što je više nego, primjerice, u Zenici, u kojoj je u istom razdoblju potrošeno 381,5 milijuna maraka.
U općini Novo Sarajevo evidentiran je promet od 363,2 milijuna maraka, a slijede Široki Brijeg s već spomenutih 281,7 te Lukavac s 274,7 milijuna maraka.
Na popisu 10 lokalnih zajednica s najvećom evidentiranom potrošnjom, kao što je vidljivo, prisutni su i gradovi s relativno manjim brojem stanovnika, a što pak govori o ekonomskoj snazi navedenih lokalnih samouprava, odnosno velikom broju uspješnih poduzeća koja generiraju visok životni standard, a to prati i veći broj zaposlenih. Uspješne priče koje svakodnevno dolaze iz gradova i općina kao što su Tešanj, Lukavac i Široki Brijeg svjedoče o dobro uhodanim modelima razvoja lokalnoga gospodarstva putem poslovnih zona, kao i produktivnom odnosu gradskih i općinskih vlasti s poslovnom zajednicom.
Lokalno gospodarstvo
Općine i gradovi u BiH, koristeći dostupne zakonske i ustavne nadležnosti, pokazuju kako kroz planski izrađene mjere poticaja mogu privući veći broj investitora na svoj prostor, a primjeri na terenu, od sjevera do juga zemlje, dokaz su kako lokalna samouprava, uz jasno izraženu volju za potporom proizvodnim djelatnostima, može mijenjati nabolje ukupnu ekonomsku situaciju.
Lokalne zajednice u BiH koje, često koristeći dokazani model poslovnih zona, privlače ozbiljne investitore koji imaju namjeru zapošljavati, bilo otvaranjem novih pogona bilo proširenjem postojećih. A to se onda reflektira i kroz podizanje životnog standarda, a posljedično i osobnu potrošnju koja se evidentira putem fiskalnih uređaja.
Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 29. veljače 2024. na području Federacije BiH instalirana su ukupno 100.773 fiskalna uređaja putem kojih je u veljači 2024. godine evidentiran ukupan promet u iznosu od 4.943,799.503,45 KM. U odnosu na 28. veljače 2023. godine, broj fiskalnih uređaja veći je za 5244, a evidentirani promet u veljači 2024. godine veći je u odnosu na veljaču 2023. godine za 435,576.312,61 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 29. veljače 2024. godine je Centar Sarajevo, na čijem je području instaliran 6661 fiskalni uređaj. Općina u kojoj je evidentiran najveći ukupni promet putem fiskalnih uređaja u veljači 2024. godine je Novi Grad Sarajevo, na čijem je području evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu od 407,452.027,61 KM.
