Europa je blokirala veliki projekt Aleksandra Vučića i Viktora Orbana, brzu prugu između Beograda i Budimpešte, piše Nova.rs.

O tome se u Mađarskoj priča već duže, no sad je i u Srbiji sve jasnije da bi njihova moderna željeznička linija, koja punom parom napreduje od Beograda prema sjeveru, mogla završiti usred Vojvodine.

Ozbiljne naznake da problem postoji pojavile su se u jesen 2023. godine kad su mađarski mediji objavili da kineski izvođači ne mogu graditi u skladu s europskim standardima, piše Nova.rs. U veljači je stigla informacija da je dio radova kod Budimpešte obustavljen.

Radova je praktički samo i bilo u predgrađu glavnog mađarskog grada. Na srpskom dijelu dionice radi se naveliko, napominje srpski portal, ali teško da će se doskora ostvariti najave o putovanju od dva i pol sata između dviju prijestolnica. Problema, čini se, ima na svim stranama, osim u Srbiji. Navodno Kinezi pomalo odustaju od projekta, a nezadovoljni su i Mađari. Naime, problem je u tome što kineski graditelji ne znaju implementirati europski sustav osiguranja i kontrole vozova. Navodno su im pomoć za taj dio posla ponudile njemačke firme, ali je Peking odbio.

Mađarski dužnosnici se ne izjašnjavaju, ali mediji prenose bojazni javnosti da će Mađarska zbog projekta ostati u prometnom zapećku Evrope. Naime, Kinezi bi projekt mogli dovršiti koristeći svoje standarde i staviti prugu u funkciju povezujući je s dionicom u Srbiji, ali ta se ruta ne bi mogla spojiti na ostatak europske mreže. Zbog toga bi se EU mogla okrenuti rutama kroz Sloveniju i Hrvatsku.

Vučić je u prosincu prošle godine obišao jednu dionicu na srpskom teritoriju, najavljujući da će pruga do Budimpešte biti dovršena 2026. godine.

Inače, projekt je započeo 2014. godine i tada mu je vrijednost bila procijenjena na dvije milijarde eura. Velika najava dogodila se na sastanku na vrhu 16 zemalja srednje i istočne Europe i Kine. Projekt je dio kineske inicijative Pojas i put te strateškog cilja Pekinga da se grčka luka Pirej poveže sa srednjom Europom.

Dužina pruge je oko 350 kilometara, od čega su 184 kilometra u Srbiji, a 166 kilometara u Mađarskoj.

Europa je blokirala veliki projekt Aleksandra Vučića i Viktora Orbana, brzu prugu između Beograda i Budimpešte, piše Nova.rs.

O tome se u Mađarskoj priča već duže, no sad je i u Srbiji sve jasnije da bi njihova moderna željeznička linija, koja punom parom napreduje od Beograda prema sjeveru, mogla završiti usred Vojvodine.

Ozbiljne naznake da problem postoji pojavile su se u jesen 2023. godine kad su mađarski mediji objavili da kineski izvođači ne mogu graditi u skladu s europskim standardima, piše Nova.rs. U veljači je stigla informacija da je dio radova kod Budimpešte obustavljen.

Radova je praktički samo i bilo u predgrađu glavnog mađarskog grada. Na srpskom dijelu dionice radi se naveliko, napominje srpski portal, ali teško da će se doskora ostvariti najave o putovanju od dva i pol sata između dviju prijestolnica. Problema, čini se, ima na svim stranama, osim u Srbiji. Navodno Kinezi pomalo odustaju od projekta, a nezadovoljni su i Mađari. Naime, problem je u tome što kineski graditelji ne znaju implementirati europski sustav osiguranja i kontrole vozova. Navodno su im pomoć za taj dio posla ponudile njemačke firme, ali je Peking odbio.

Mađarski dužnosnici se ne izjašnjavaju, ali mediji prenose bojazni javnosti da će Mađarska zbog projekta ostati u prometnom zapećku Evrope. Naime, Kinezi bi projekt mogli dovršiti koristeći svoje standarde i staviti prugu u funkciju povezujući je s dionicom u Srbiji, ali ta se ruta ne bi mogla spojiti na ostatak europske mreže. Zbog toga bi se EU mogla okrenuti rutama kroz Sloveniju i Hrvatsku.

Vučić je u prosincu prošle godine obišao jednu dionicu na srpskom teritoriju, najavljujući da će pruga do Budimpešte biti dovršena 2026. godine.

Inače, projekt je započeo 2014. godine i tada mu je vrijednost bila procijenjena na dvije milijarde eura. Velika najava dogodila se na sastanku na vrhu 16 zemalja srednje i istočne Europe i Kine. Projekt je dio kineske inicijative Pojas i put te strateškog cilja Pekinga da se grčka luka Pirej poveže sa srednjom Europom.

Dužina pruge je oko 350 kilometara, od čega su 184 kilometra u Srbiji, a 166 kilometara u Mađarskoj.