Bosna i Hercegovina bi morala prva ući u EU kako bi se osigurala stabilnost na zapadnom Balkanu, rekla je eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ) dodavši da bi ulazak te zemlje u Europsku uniju bio najvidljiviji primjer ulaganja u preventivnu diplomaciju Unije.
Eurozastupnici su u siječnju velikom većinom usvojili izvješće Zovko (HDZ/EPP) o ulozi preventivnoj diplomaciji Europske unije u rješavanju zamrznutih sukoba diljem svijeta. Naglasila je da među svim političkim grupacijama u Europskom parlamentu postoji svijest da EU treba više ulagati u rješavanje i još više u sprječavanje sukoba.
– Ukoliko želimo od neke zemlje napraviti primjer za mir i stabilnost, to je onda Bosna i Hercegovina. Proces proširenja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju je ključ stabilnosti na zapadnom Balkanu. Morala bi prva ući, rekla je Zovko, dodavši da bi to bio najvidljiviji primjer ulaganja u preventivnu diplomaciju EU-a.
Potpredsjednica Odbora EP-a za vanjske poslove (AFET) rekla je da Hrvatska diplomatskim akcijama pomaže susjednoj zemlji, poput zajedničkog posjeta premijera Andreja Plenkovića, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i nizozemskog premijera na odlasku Marka Ruttea Sarajevu, zato što “Bosna i Hercegovina nema jaku diplomaciju kao što ima Srbija ili neka druga zemlja na zapadnom Balkanu”.
– Treba doći jedan premijer da im pokaže kako se radi ta preventivna diplomacija zato što zna vrlo dobro što to znači za mir i sigurnost u trenutku kad mi niti imamo našu vojsku niti imamo koordiniranu proizvodnju naoružanja. Sve ono što se ne prevenira, na kraju se reflektira u migrantskim valovima u Europsku uniju, upozorila je Zovko, koja je i zamjenska članica Pododbora za sigurnost i obranu (SEDE).
Sarajevo se nada da će se odluka o otvaranju pristupnih pregovora donijeti na samitu Europskog vijeća 21. i 22. ožujka.
– Retrogradne snage u Bosni i Hercegovini otežavaju postizanje sporazuma o provedbi izbornog zakona koji je ključ usuglašavanja svih uvjeta da bi se otvorili pregovori, smatra Zovko.
Diplomacija EU-a nije vidljiva, a izdvaja se puno sredstava
Ukrajina i Moldavija dobile su zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora u prosincu prošle godine, manje od dvije godine od podnošenja zahtjeva za ulazak u EU. Približavanje tih zemalja Uniji ubrzala je ruska agresija na Ukrajinu. Crna Gora i Srbija već godinama pregovaraju, a Sjeverna Makedonija i Albanija službeno su ih otvorile prije dvije godine. BiH i Gruzija, kojoj je u prosincu odobren status kandidata, sada su jedini kandidati za članstvo u EU koji još nisu za pregovaračkim stolom, dok Bruxelles Kosovo i dalje smatra potencijalnim kandidatom.
Zovko ocjenjuje da se unatoč instrumentu NDICI (Globalna Europa) za razvojnu pomoć vrijednom 84 milijarde eura i izdvajanju 30 posto proračuna za Ujedinjene narode to “ne reflektira u vidljivosti EU-a ni u Aziji ni u Africi pa čak ni na zapadnom Balkanu” te da propaganda Rusije, Turske i trećih zemalja uzima danak “zbog naše birokratske sporosti i nevidljivosti”.
– Imamo specijalne izaslanike u Sahelu, na južnom Kavkazu i na zapadnom Balkanu, ali to uopće nisu vidljive figure niti oni imaju mandat da igraju ulogu poput američkih diplomata mada Europa potroši puno više, rekla je izvjestiteljica EP-a za Azerbajdžan.
Unatoč jedinstvenom stavu da EU treba biti odlučnija i vidljivija, vode se rasprave o načinu donošenja odluka. U izvješću o produbljenju integracije EU-a s obzirom na buduće proširenje usvojenom u veljači, Europski parlament se založio za širu primjenu glasanja kvalificiranom većinom u procesu proširenja Unije, ali Zovko i njezini kolege iz HDZ-a glasali su protiv.
Zovko drži da potrebe da se ukine jednoglasnost i da su “Andrej Plenković i HDZ na apsolutno pravilnom stavu da se može postići zajednički stav u određenim pitanjima ako se saslušaju sve strane, razgovara sa svima i koordinira s diplomatima”.
– Poznat je primjer iz bivše Jugoslavije kad je Bogić Bogićević bio na čelu BiH i kad im je nedostajao jedan glas da uvedu diktaturu. Ili što bi se dogodilo u Sjedinjenim Američkim Državama da sve ovisi o jednom čovjeku i jednom glasu. Ništa ne ovisi o jednom čovjeku i jednom glasu, već o Kongresu i Senatu. (…) Kad bi s novom strategijom za obranu, koordiniranom proizvodnjom naoružanja, bili ovisni o jednoj zemlji i jednoj volji, svi bismo nekad bili dovedeni u apsurdnu situaciju”, rekla je Zovko.
Jugoistočna Europa i BiH u središtu aktivnosti HDZ-ove eurozastupnice
Zovko je izvješće o preventivnoj diplomaciji pripremila na kraju svog mandata u EP-u u kojem se u okviru svoje uloge u AFET-u i u Izaslanstvu za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom bavila odnosima zemalja jugoistočne Europe s EU-om. Uz aktivnosti vezane uz područje jugoistočne Europe Zovko je sudjelovala u više misija EP-a u Aziji i afričkim zemljama, te Latinskoj Americi, Kanadi i SAD-u.
Kao izvjestiteljica u sjeni za izvješće o ulozi Europskog parlamenta i njegove parlamentarne diplomacije u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a, Zovko ističe da su eurozastupnici u svojstvu izvjestitelja za određene zemlje “najveći odvjetnici tih zemalja da dođe do njihove demokratizacije i da im se pomogne kroz putovanja članova AFET-a, osobne kontakte s oporbom i vladajućima i kroz nadzor izbora i poboljšanje izbornog procesa”.
-To je fokus parlamentarne diplomacije i mi smo to oruđe u rukama ili bismo trebali biti oruđe u rukama Europske službe za vanjsko djelovanje koja još nije dovoljno razvijena, rekla je Zovko.
Uz vanjsku politiku, Zovko je u aktualnom sazivu Europskog parlamenta potpredsjednica kluba pučana, zamjenska članica Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT) i bila je izvjestiteljica u sjeni ispred EPP-a za novi europski Bauhaus.
Znatan dio svojih parlamentarnih aktivnosti posvećuje i odnosima s vjerskim zajednicama i njihovom položaju, posebice kršćana. Na euroizborima 2014. i 2019. Željana Zovko sudjelovala je kao kandidatkinja s lista HDZ-a a do ulaska u Europski parlament 2016. njena je politička i diplomatska karijera bila vezana uz BiH i HDZ BiH. Kao HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu politički se sukobljavala sa zagovornicima BiH kao građanske države zalažući se za BiH temeljenu na kostitutivnosti naroda.
