Dok cijene hrane nezaustavljivo rastu, zasijane površine u BiH dramatično se smanjuju. Ilustracije radi, u jesenjoj sjetvi u 2023. godini u FBiH je zasijano 31.430 hektara, za 1,3 posto manje u odnosu na jesenju sjetvu u prethodnoj godini. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, samo nekoliko godina ranije, u sezoni 2014./2015. ukupno je zasijano 197.139 hektara, prenosi Avaz.
Doktor ekonomskih znanosti Damir Bećirović smatra da domaća poljoprivredna proizvodnja, posebno u ovom obujmu, ne može utjecati na stabilizaciju cijena hrane u BiH.
– Poljoprivreda se gasi jer nije konkurentna. Mi ne možemo ni proizvesti koliko nam treba, osim u nekim segmentima, poput proizvodnje pilećeg mesa, gdje je zbog specifičnosti zastupljena domaća proizvodnja. Nemamo potrebnu produktivnost, mehaniziranost proizvodnje i, hipotetski, kada bismo zatvorili granice i zaustavili uvoz, ne bismo se mogli prehraniti, a hrana bi bila jako skupa – dodaje Bećirović.
Ističe da se, umjesto neefikasnog sustava subvencija, koji često služi za bogaćenje pojedinaca, sredstva treba usmjeriti za okrupnjivanje proizvodnje, njeno mehaniziranje i automatizaciju, te projekte navodnjavanja.
– Imamo primjer sadnje maslina u Hercegovini, gdje se primjenjuju znanstvena dostignuća, pa sa znanjem, mehanizacijom, navodnjavanjem, za desetak godina možemo očekivati da s proizvodnjom maslinovog ulja dostignemo Hrvatsku – pojašnjava Bećirović.
