Hrvatska je zemlja s najvećim udjelom mlađeg staračkog stanovništva na svijetu: prema podacima Eurostata i UN-a, čak 20,6 posto stanovnika Hrvatske građani su u dobi između 60 i 74 godine, piše u četvrtak Jutarnji list.

Hrvatska je, prema dostupnim podacima, koje je obradio demograf dr. Nenad Pokos, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, jedina država na svijetu u kojoj je ta dobna skupina veća od 20 posto, ako ne računamo Monako, koji se zbog izrazito malog broja stanovnika u pravilu ne uvrštava u komparativne analize.

Zbog razmjerno niskog očekivanog trajanja života, Hrvatska nema ujedno i najveći udio stanovnika starijih od 75 godina, iako je riječ o najbrže rastućoj dobnoj skupini. Usporedbe radi, u Japanu – državi koja ima drugi najveći udio stanovnika u dobi od 60 do 74 godine – očekivani životni vijek 2020. bio je 84,6 godina, a u Hrvatskoj gotovo sedam godina niži (77,7 godina).

U dobnoj skupini od 60 do 75 godina, dobar dio čine pripadnici tzv. baby-boom generacije, rođene u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. – Skorim ulaskom “baby boom” generacija u životnu dob kada će biti znatno podložniji riziku smrti te daljnjim smanjenjem broja živorođenih, za dvije do tri godine u Hrvatskoj će umirati dvostruko više stanovnika no što će ih se rađati.

Takvi slučajevi poslije Drugoga svjetskog rata zabilježeni su samo u državama gdje je dolazilo do genocida, poput Kambodže i Ruande, te u nekolicini niskonatalitetnih država tijekom pandemije (Japan, Bugarska).

Uz sva ta saznanja, Vijeće za demografsku revitalizaciju Vlade prošli mjesec održalo je sjednicu nakon četiri godine, Strategija demografske revitalizacije donosi se bez ijedne mjere, Grad Zagreb ukinuo je mjeru roditelja odgojitelja, a saborski Odbor za demograiju i dalje ne postoji niti se najavljuje njegovo osnivanje u novom sazivu – rezigniran je dr. Pokos.

Prošle godine u Hrvatskoj se prvi put otkad postoje mjerenja, rodilo manje od 33.000 djece (konačni podaci još nisu gotovi, no, prema prvim podacima, broj rođenih jedva je prešao 32.000). Istodobno, umrlo je gotovo 52.000 ljudi, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.

Hrvatska je zemlja s najvećim udjelom mlađeg staračkog stanovništva na svijetu: prema podacima Eurostata i UN-a, čak 20,6 posto stanovnika Hrvatske građani su u dobi između 60 i 74 godine, piše u četvrtak Jutarnji list.

Hrvatska je, prema dostupnim podacima, koje je obradio demograf dr. Nenad Pokos, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, jedina država na svijetu u kojoj je ta dobna skupina veća od 20 posto, ako ne računamo Monako, koji se zbog izrazito malog broja stanovnika u pravilu ne uvrštava u komparativne analize.

Zbog razmjerno niskog očekivanog trajanja života, Hrvatska nema ujedno i najveći udio stanovnika starijih od 75 godina, iako je riječ o najbrže rastućoj dobnoj skupini. Usporedbe radi, u Japanu – državi koja ima drugi najveći udio stanovnika u dobi od 60 do 74 godine – očekivani životni vijek 2020. bio je 84,6 godina, a u Hrvatskoj gotovo sedam godina niži (77,7 godina).

U dobnoj skupini od 60 do 75 godina, dobar dio čine pripadnici tzv. baby-boom generacije, rođene u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. – Skorim ulaskom “baby boom” generacija u životnu dob kada će biti znatno podložniji riziku smrti te daljnjim smanjenjem broja živorođenih, za dvije do tri godine u Hrvatskoj će umirati dvostruko više stanovnika no što će ih se rađati.

Takvi slučajevi poslije Drugoga svjetskog rata zabilježeni su samo u državama gdje je dolazilo do genocida, poput Kambodže i Ruande, te u nekolicini niskonatalitetnih država tijekom pandemije (Japan, Bugarska).

Uz sva ta saznanja, Vijeće za demografsku revitalizaciju Vlade prošli mjesec održalo je sjednicu nakon četiri godine, Strategija demografske revitalizacije donosi se bez ijedne mjere, Grad Zagreb ukinuo je mjeru roditelja odgojitelja, a saborski Odbor za demograiju i dalje ne postoji niti se najavljuje njegovo osnivanje u novom sazivu – rezigniran je dr. Pokos.

Prošle godine u Hrvatskoj se prvi put otkad postoje mjerenja, rodilo manje od 33.000 djece (konačni podaci još nisu gotovi, no, prema prvim podacima, broj rođenih jedva je prešao 32.000). Istodobno, umrlo je gotovo 52.000 ljudi, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.