Smirivanje inflacije i pad cijena goriva održavaju se na stabilizaciju i postupno zaustavljanje daljnjeg rasta cijena osnovnih životnih namirnica, pa se kraj 2023. godine ipak čini donekle mirnijim i podnošljivijim od njezinog početka. Ipak, već nekoliko godina znamo da cijene hrane i energenata više nikad neće biti kao nekada.

U siječnju 2023. godine stopa inflacije u BiH iznosila je 14,1 posto, dok je trenutno godišnja inflacija na 2,1 posto. U prosincu su niže i cijene goriva, za dvadesetak pfeninga po litru. Poredeći cijene pojedinih artikala iz potrošačke košarice, iz izvještaja Agencije za statistiku BiH za siječanj i posljednji za listopad evidentan je njihov blagi pad. Izuzetak su određeni poljoprivredni proizvodi te goveđe meso i piletina.

Kilogram kruha u siječnju koštao je 4,3, a na kraju listopada 3,5 KM. Jeftiniji su i brašno, maslac i mlijeko, a značajan pad sa 4 na 2,8 KM imale su cijene ulja. S druge strane, cijena junetine porasla je sa 18,8 na 19,4 KM, piletine sa 6,3 na 6,7 KM po kilogramu, a skuplji su krompir, luk…

– Iako je prosječna cijena goriva u ovoj godini za oko 20 posto niža u odnosu na 2022., to nije utjecalo na to da dođe do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica. Naprotiv, imali smo konstantan rast cijena svih proizvoda i usluga. Rast cijena osnovnih namirnica najveći je u blagdanskom razdoblju kada svi pripremamo i zimnicu, ali i nešto bogatiju trpezu. Najviši postotak rasta je u cijeni mesa, pa vidimo da su cijene ribe i teletine više za nešto više od 3 KM, dok se cijena prasića udvostručila – kaže Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banje Luke.

Ljiljan Veslinović, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e, ističe da je u turbulentnim vremenima teško davati prognoze za 2024. godinu, ali je, generalno, optimističan, jer barem trenutno ne vidi nove “okidače”, poput pandemije ili rata u Ukrajini.
– Mnogi stručnjaci nadaju se da smo listu događaja koji mogu pokrenuti rast cijena iscrpili te su prognoze za narednu godinu uglavnom optimistične. Međutim, još postoji mnogo neizvjesnosti, poput rasta cijena energenata, rasta (minimalnih) plaća u BiH i razina inflacije u zemljama EU. Trenutni trendovi i prognoze daju nadu za optimizam. Inflaciju još nismo pobijedili, ali smo na pravom putu da je dovedemo do prihvatljive razine – ističe prof. Veslinović.

Srdić nije optimističan kad je riječ o 2024. godini, jer očekivano poskupljenje nafte na iznad 100 dolara za barel dovelo bi do novog vala poskupljenja.

– Društveno odgovorne kampanje, ali i mjere poput diferencirane stope PDV-a, smanjenja akciza za gorivo, zamrzavanja cijena osnovnih životnih namirnica i dalje ostaju ciljevi – navodi Srdić.

Smirivanje inflacije i pad cijena goriva održavaju se na stabilizaciju i postupno zaustavljanje daljnjeg rasta cijena osnovnih životnih namirnica, pa se kraj 2023. godine ipak čini donekle mirnijim i podnošljivijim od njezinog početka. Ipak, već nekoliko godina znamo da cijene hrane i energenata više nikad neće biti kao nekada.

U siječnju 2023. godine stopa inflacije u BiH iznosila je 14,1 posto, dok je trenutno godišnja inflacija na 2,1 posto. U prosincu su niže i cijene goriva, za dvadesetak pfeninga po litru. Poredeći cijene pojedinih artikala iz potrošačke košarice, iz izvještaja Agencije za statistiku BiH za siječanj i posljednji za listopad evidentan je njihov blagi pad. Izuzetak su određeni poljoprivredni proizvodi te goveđe meso i piletina.

Kilogram kruha u siječnju koštao je 4,3, a na kraju listopada 3,5 KM. Jeftiniji su i brašno, maslac i mlijeko, a značajan pad sa 4 na 2,8 KM imale su cijene ulja. S druge strane, cijena junetine porasla je sa 18,8 na 19,4 KM, piletine sa 6,3 na 6,7 KM po kilogramu, a skuplji su krompir, luk…

– Iako je prosječna cijena goriva u ovoj godini za oko 20 posto niža u odnosu na 2022., to nije utjecalo na to da dođe do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica. Naprotiv, imali smo konstantan rast cijena svih proizvoda i usluga. Rast cijena osnovnih namirnica najveći je u blagdanskom razdoblju kada svi pripremamo i zimnicu, ali i nešto bogatiju trpezu. Najviši postotak rasta je u cijeni mesa, pa vidimo da su cijene ribe i teletine više za nešto više od 3 KM, dok se cijena prasića udvostručila – kaže Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banje Luke.

Ljiljan Veslinović, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e, ističe da je u turbulentnim vremenima teško davati prognoze za 2024. godinu, ali je, generalno, optimističan, jer barem trenutno ne vidi nove “okidače”, poput pandemije ili rata u Ukrajini.
– Mnogi stručnjaci nadaju se da smo listu događaja koji mogu pokrenuti rast cijena iscrpili te su prognoze za narednu godinu uglavnom optimistične. Međutim, još postoji mnogo neizvjesnosti, poput rasta cijena energenata, rasta (minimalnih) plaća u BiH i razina inflacije u zemljama EU. Trenutni trendovi i prognoze daju nadu za optimizam. Inflaciju još nismo pobijedili, ali smo na pravom putu da je dovedemo do prihvatljive razine – ističe prof. Veslinović.

Srdić nije optimističan kad je riječ o 2024. godini, jer očekivano poskupljenje nafte na iznad 100 dolara za barel dovelo bi do novog vala poskupljenja.

– Društveno odgovorne kampanje, ali i mjere poput diferencirane stope PDV-a, smanjenja akciza za gorivo, zamrzavanja cijena osnovnih životnih namirnica i dalje ostaju ciljevi – navodi Srdić.