Negativan prirodni prirast plus negativan migracijski saldo formula je potencijalnog demografskog kolapsa u Bosni i Hercegovini. Svjetske prognoze predviđaju da će broj stanovnika u BiH do 2060. godine pasti na 1,7 milijuna. Postajemo li zemlja staraca?

Demografska statistika godinama nije nam naklonjena. Od 2007. BiH bilježi veći broj umrlih nego rođenih. Isti trend registriran je i za devet mjeseci ove godine, kada je rođeno više od 18.300 djece. To je za oko 1% manje u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno, preminulo je više od 25.800 osoba, što je za oko 16% manje u odnosu na usporedno razdoblje. 

“Ako govorimo o prirodnom prirastu to znači da nam je za devet mjeseci oko 14.600 više umrlih osoba u odnosu na broj rođenih. Bez obzira što imamo manje rođenih i manje umrlih, razlika između rođenih i umrlih je sve veća”, kaže Mirsada Adembegović, Agencija za statistiku BiH.

Na zabrinjavajuću demografsku sliku utjecala je, između ostalog, pandemija Covida, pa je 2021. registriran najveći negativan prirodni prirast. Na vitalnu statistiku ne može se mnogo utjecati. Međutim, mnogo više brine migracijska, jer je veliki odliv stanovništva, posebno mladih, prisutan godinama. Tome za N1 svjedoči sugovornik koji sada živi u Sloveniji.

“Ja sam prije 10 godina otišao tamo, supruga je došla prošle godine. Trenutno je takvo stanje u BiH da nije baš za poželjeti.

Službenih podataka nema, ali procjenjuje se da je u posljednjem desetljeću državu napustilo više od 600 tisuća građana. Iako je alarm za uzbunu odavno upaljen, reagira se, čini se, tek sada. Unija za održivi povratak i integracije BiH provodi nekoliko različitih projekata u koje se sve više, kako kažu, uključuju nadležni na različitim instancama.

Tvrdnje da nas čeka demografski kolaps potvrđuju i istraživanja Europske komisije koja predviđaju da će do 2060. godine BiH imati 1.7 milijuna stanovnika, odnosno, da će taj broj biti znatno smanjen. Istovremeno će broj osoba starijih od 65 biti povećan sa 15% na 45%.

Da se BiH rapidno suočava s povećanjem broja umirvljenika, pokazuje i podatak da je od kraja 2018. do kraja 2023. taj broj povećan za više od 45 tisuća.

“Smatram da taj negativan obujam vanjskih migracija neće biti u tolikoj mjeri kao sada i kako navode te projekcije. Ali, sigurno, već sljedeće godine, imati ćemo manje stanovnika nego što imamo sad”, tvrdi za N1 demograf Aleksandar Majić.

Vidljivo je to i na sarajevskim ulicama. O mladosti jedino svjedoče kafići.

Upravo je bolji posao jedan od razloga koji mlade tjeraju iz države. Ipak, ne razmišljaju svi o napuštanju države. A kod pojedinih koji su to uradili, osjećaj pripadnosti opredijelio je na povratak.

Odliv radno sposobnog stanovništva veliki je izazov i za ekonomiju. Usporedo s rastom broja umirovljenika poslodavci muku muče s nedostatkom radnika. Zbog toga se oslanjaju na uvoz radne snage, čiji je broj u BiH od 2020. udvostručen i trenutno broji oko pet tisuća. 

Negativan prirodni prirast plus negativan migracijski saldo formula je potencijalnog demografskog kolapsa u Bosni i Hercegovini. Svjetske prognoze predviđaju da će broj stanovnika u BiH do 2060. godine pasti na 1,7 milijuna. Postajemo li zemlja staraca?

Demografska statistika godinama nije nam naklonjena. Od 2007. BiH bilježi veći broj umrlih nego rođenih. Isti trend registriran je i za devet mjeseci ove godine, kada je rođeno više od 18.300 djece. To je za oko 1% manje u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno, preminulo je više od 25.800 osoba, što je za oko 16% manje u odnosu na usporedno razdoblje. 

“Ako govorimo o prirodnom prirastu to znači da nam je za devet mjeseci oko 14.600 više umrlih osoba u odnosu na broj rođenih. Bez obzira što imamo manje rođenih i manje umrlih, razlika između rođenih i umrlih je sve veća”, kaže Mirsada Adembegović, Agencija za statistiku BiH.

Na zabrinjavajuću demografsku sliku utjecala je, između ostalog, pandemija Covida, pa je 2021. registriran najveći negativan prirodni prirast. Na vitalnu statistiku ne može se mnogo utjecati. Međutim, mnogo više brine migracijska, jer je veliki odliv stanovništva, posebno mladih, prisutan godinama. Tome za N1 svjedoči sugovornik koji sada živi u Sloveniji.

“Ja sam prije 10 godina otišao tamo, supruga je došla prošle godine. Trenutno je takvo stanje u BiH da nije baš za poželjeti.

Službenih podataka nema, ali procjenjuje se da je u posljednjem desetljeću državu napustilo više od 600 tisuća građana. Iako je alarm za uzbunu odavno upaljen, reagira se, čini se, tek sada. Unija za održivi povratak i integracije BiH provodi nekoliko različitih projekata u koje se sve više, kako kažu, uključuju nadležni na različitim instancama.

Tvrdnje da nas čeka demografski kolaps potvrđuju i istraživanja Europske komisije koja predviđaju da će do 2060. godine BiH imati 1.7 milijuna stanovnika, odnosno, da će taj broj biti znatno smanjen. Istovremeno će broj osoba starijih od 65 biti povećan sa 15% na 45%.

Da se BiH rapidno suočava s povećanjem broja umirvljenika, pokazuje i podatak da je od kraja 2018. do kraja 2023. taj broj povećan za više od 45 tisuća.

“Smatram da taj negativan obujam vanjskih migracija neće biti u tolikoj mjeri kao sada i kako navode te projekcije. Ali, sigurno, već sljedeće godine, imati ćemo manje stanovnika nego što imamo sad”, tvrdi za N1 demograf Aleksandar Majić.

Vidljivo je to i na sarajevskim ulicama. O mladosti jedino svjedoče kafići.

Upravo je bolji posao jedan od razloga koji mlade tjeraju iz države. Ipak, ne razmišljaju svi o napuštanju države. A kod pojedinih koji su to uradili, osjećaj pripadnosti opredijelio je na povratak.

Odliv radno sposobnog stanovništva veliki je izazov i za ekonomiju. Usporedo s rastom broja umirovljenika poslodavci muku muče s nedostatkom radnika. Zbog toga se oslanjaju na uvoz radne snage, čiji je broj u BiH od 2020. udvostručen i trenutno broji oko pet tisuća.